Astronautika: misije

phGrunt-303Američke sumnje da se umesto AMS "Fobos-Grunt" niskom orbitom kreće u stvari samo raketni-blok "Fregata-MT" i da je aparat odvojen od njega nisu na mestu, kaže ponovo neimenovani ekspert iz oblasti ruske kosmičke sfere.

Postojeće nazemne prateće stanice, kako u SAD tako i u Rusiji mogu bez problema snimiti AMS "Fobos-Grunt" u niskoj orbiti visine apogeja od oko 300 km.

Na osnovu kretanje aparata u orbiti i takozvanog balističkog koeficijenta, moguće je precizno ustanoviti njegovu masu, dimenzije, koliko je još goriva ostalo u rezervoarima i da li su se svi elementi stanice rasklopili.

Prema istom izvoru, mogućnost "oživljavanja" AMS "Fobos-Grunt" je od prvog dana lansiranja bila samo teorijska.

"Oni koji se realno bavi ovom problematikom, to znaju vrlo dobro. Ako stanica nije oživela posle toliko dugog vremena, tada su čanse da ona bude na bilo koji način upotrebljena su praktično jednake nuli.

Istovremeno, šanse da ona bude upotrebljena za neke druge zadatke - to je već fantastika", kaže izvor, a prenose RIA "Novosti".

Tako je ovaj izvor prokomentarisao takođe predloga da ako je stanicu moguće "oživeti" posle 21. novembra, kada se zatvara njen prozor za let na Mars, da bude poslata na Mesec.

"Kosmička tehnika je vrlo sloežna, i ako niste uspeli da uspostaviti radnu sposobnost stanice tokom prvih dana, ili što je još bolje tokom prvih časova, onda je tu priča završena.

Kada bi na primer bilo problema sa motorima stanice, a ostali sistemi bili ispravni i primali komande sa Zemlje, tada bi bilo moguće razmatrati različite varijante. Ali ako vi ne možete čak ni da uspostavite vezu sa stanicom, šanse za njeno oživljavanje su vrlo male" - dodao je neimenovani izvor.

Za to vreme, već se šuška o kaznama i smenama. Očekuje se da smene neće biti tako masovne, budući da je posle serije neuspešnih lansiranja "Roskosmos" već prošao kroz taj proces, koji je, na kraju krajeva koštao mesta i bivše direktora NPO "Lavočkin" i "Roskosmos".

One će najverovatnije biti skoncentirsane na NPO "Lavočkin", posebno na onaj deo ove kompanije koji se bavi kontrolom svih procesa projekta. Podsećamo da je Viktor Hartov, direktor NPO "Lavočkin", imenovan pre manje od dve godine na ovu poziciju.

Sa finansijskog aspekta, gubitak AMS "Fobos-Grunt" (oko 160 miliona dolara) ekvivalentan je ceni dve misije kosmičkog broda "Sajuz", odn. oko 5% godišnjeg budžeta "Roskosmosa".

 

Za dalje čitanje:

"Fobos-Grunt" i dalje ne odgovara na pozive
"Fobos-Grunt" opet povećao visinu perigeja
"Još postoje šanse za Fobos-Grunt" kaže direktor Roskomosa
"Fobos-Grunt" živ, ali ne prima komande
"Fobos-Grunt" neočekivano povećao orbitu
Sve manje šanse za nas Gruntovčane
FOBOS GRUNT - i dalje neizvesno
Fobos Grunt na ivici devetog kruga pakla
Male šanse da "Fobos-Grunt" bude spašen
Drama u orbiti - hoće li Fobos-Grunt krenuti ka Marsu
Fobos Grunt kreće prema Marsu
Tajni plan Rusije da dođu na Mars?
„Fobos-grunt" u niskom startu 2011
Fobos Grunt - 2006
NOVI RUSKI MARSOVSKI PROJEKAT - 2006
Ruske letjelice za Mjesec i Mars na čekanju - 2009
Phobos-Grunt – Odiseja Mars - 2010
Rusi šalju Zemljane na Fobos - 2009
Hoćemo li konačno na Fobos? - 2009
Rusi oživeli planove za istraživanje Meseca - 2011



Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: