Astronautika: misije

xrism a

Lijepi, zgodni, moćni..

JAXA, japanska svemirska agencija jedna je od najtajnovitijih svemirskih agencija diljem našeg planeta. Čak i poslovična ruska ili kineska „šutnja“ nije ni blizu „tišini“ Zemlje Izlazećeg Sunca. Saznati detalje o njihovim svemirskim misijama, čak i uz poprilično osobno poznanstvo s „insiderima struke“  diljem svijeta, gotovo da je nemoguća misija. Što su nam to Japanci bacili na nebeski podij ovih dana.

Rano ujutro, 07. rujna ove godine, u 01:42 (UT+2) s lansirne rampe Tanegashima Space Center uvis je krenula raketa H-IIA 202, proizvod iz Mitsubishi Heavy Industries, tvrtke nama poznatije iz svijeta automobilizma. Tri se tone tereta nalazlo na vrhu rakete, dva jako zanimljiva tehnička artefaktaa.

Prvi je SLIM (Smart Lander for Investigating Moon), u naravi lander čija je uloga da se precizno poput „snajpera“ spusti na Mjesečevu površinu. Nakon slijetanja izbaciti će dva rovera, bez kotača. Veći rover (LEV 1) više nalikuje skakavcu koji ima za cilj odskakutati (bez navodnika!) po regolitu, a manji rover (LEV 2) u obliku kugle, kojoj se otvaraju polutke i glume kotače, kotrljati će pijeskom kojeg su astronauti Apollo ere nozdrvama osjećali kao nešto najsličnije mirisu baruta. SLIM je nadimak „Snajper“ dobio jer se slijetanje ima za dogoditi s maksimalnom greškom od 100m u odnosu na željenu točku aluniranja. Spomenute Apollo misije slijetale su u području elipse s marginama 5x20km! Slijetanje je planirano tijekom siječnja ili veljače naredne godine, letjelica se sada nalazi u dobrom stanju i polako putuje ka Mjesecu. Radi se o stroju mase 590kg, dimenzija 1.5x1.5x2.0 m, poprilično elegantnog dizajna. Dio ove misije porijeklo vuče i iz GLXP natjecanja!

slim b na mjesecu simulacija

Glavna zadaća SLIMa je u praksi ispitati nove tehnologije autonomnog slijetanja kao i inovativni pristup samom aluniranju, slijetanje po boku a zatim uspravljanje. Senzori i računala sami će prepoznati i autonomno odabrati mikrolokaciju unutar 100m od zadane točke slijetanja. 

Drugi artefakt znatno je masivniji i veći. XRISM (X-Ray Imaging and Spectroscopy Mission) je namijenjen za astronomska istraživanja specijalnim teleskopima u X-radio području. On je zamjena, nadogradnja, za 2016. izgubljen HITOMI teleskop. Masa XRISMa iznosti 2.300kg, dimenzije su pozamašne; 7.9x9.2x3.1 m. Orbitirati će oko Zemlje na kružnoj orbiti visine 550km. Još istog dana ova je letjelica uspješno pozicionirana na planiranu orbitu. Nekoliko će tjedana provesti u istraživačko-eksperimentalnom načinu rada, a zatim najmanje tri godine istraživati tajne svemira u primarnom dijelu misije. Nakon toga još će četiri do pet godina odrađivati posao s drugim instrumentom. Ovakva istraživanja nisu moguća s Zemljine površine, a sama tehnologija izrade astronomskih instrumenata koji mogu vidjeti „nevidljivo“ jako je složena i nadasve skupa.

XRISM ima zadatak vidjeti rane strukture svemira, otkriti cirkulaciju materijala tijekom evolucije zvijezda i galaktika. Budući EU teleskop ATHENA bazirati će se na japanskim iskustvima.

SLIM i HRISM imali su djelomično uspješne prethodnike. Svemir je opako mjesto, iza svakog „ugla“ inženjere čeka zamka koja nerijetko bude fatalna. Svaka misija, čak i ona najneuspješnija bogatstvo je za znanstvenike i tehnologe. Na greškama se najbolnije ali i najviše nauči. Poznavajući japansku sistematičnost i predanost povjerenim zadaćama očekujemo potpuni uspjeh obje misije.