Tamo gdje padaju kiše, kiše dijamanata
Naslov i podnaslov zvuče poput mokrih snova tkz. „kreme“ našeg društva. Uz razliku da tamo daleko zaista ima svjetlucavih kamenčića i stakalca a potonji se istih, na sreću, neće tako skoro dočepati. Priča nalikuje na jedan od onih ne(pre)zanimljivih školskih sati kemije kada saznajemo kako nas samo sitnica dijeli od siromaštva do bogatstva. Od obične grafitne olovke do zamamnog Pink Pantera oko vrata plastificirano-silikonirane kvaziljepote humanoidnog stvorenja kojem ni Menza ni Mensa ne uzrokuju ama baš nikakvu aktivnost neurona unutar geoidnog skeletona pokrivenog trepavicama s primjesom kevlara. Uran, Neptun, Pluton..i svjetovi dalje u tmnini prostor-vremena očaravaju svojom osobnošću. Zapravo su poput ljudi, nalikuju jedni na druge a opet tako su posebni i preljepi.
Pred nama je ljetni solsticij, planeti igraju polufinale događanja, upoznajmo nevidljiv trojac;
Uran, nešto se drastično drugačije dogodilo kod njega. Za razliku od svih drugih planeta jedino se on doslovce kotrlja preko polova na svojoj orbiti oko Sunca. Za jedan puni krug oko zvijezde čovjek se na Zemlji rodi i umre, pune 84 zemaljske godine traje godina na Uranu. Dan se izvrti za 17h 14m onako kako vrijeme mjerimo na našoj Plavoj točci u beskraju. Debeli, neprozirni sloj atmosfere potpuno prikriva jezgro, ako ga ima, onako kako mi to na Zemlji doživljavamo. To ga skupa sa Jupiterom, Saturnom i Neptunom svrstava u kategoriju planeta – plinovitih divova. Čak 63 Zemlje stale bi unutar Urana iako je „samo“ 14,5 puta masivniji od našeg svijeta. Njegov prividni sjaj na nebu na granici je vidljivosti ljudskog oka, ali samo za one koji znaju čitati zvjezdane karte i nemaju svjetlosno zagađenje uokolo sebe. Rekli bi ništa čudno za svijet udaljen milijardama kilometara na kojem termometar posvuda pokazuje -216°C. Prema onome što znamo, iz oblaka pada kiša, kiša pravih dijamanata!
Neptun, vidljiv tek u ozbiljnom dalekozoru ili teleskopu. Predalek svijet na prvi pogled bezlične atmosfere iznad čijih se odbjeglih atoma nalazi skup prstenova. Da! Nema samo Saturn prstenove, imaju ga i Jupiter i Uran i Neptun. Trideset je puta dalje od Sunca nego Zemlja, stoga mu za jednu njegovu godinu trebaju čak 164 zemaljske. Dan i noć izmjenjuju se svakih osam sati i par minuta. Sedamnaest je puta masivniji od „ravne ploče“ koju nose slonovi ili apoloni, kako vam drago. Bila zima ili ljeto, dan ili noć, carstvo hladnoće vlada na -223°C. Pedeset i osam Zemalja stalo bi unutar Neptuna. Uokolo sebe, baš poput drugih dalekih plinovitih dragulja ima desetke malih prirodnih satelita. Kad bi se i nalazili tamo, vjetrovi koji stalno pušu nadzuvčnim brzinama ne bi nam se dopali.
Pluton, zadnji od devetorice ili prvi od stotina (tisuća!) sličnih u dalekim „ruralnim“ područjima našeg planetarnog sustava. Nažalost, u školi i na fakultetu još uvijek živimo u lažima (nenamjernim) s potpuno pogrešnom percepcijom našeg svemirskog kvarta. Za divno čudo Letjelica New Horizons pokazala nam je kako izgleda taj svijet a i svjetovi nakon njega. Znate li kako izgledaju Mjesec, Mars ili Merkur?! Nadodajte još mašte u tom smjeru i eto Plutona. Ledena pustinja s povremenim eskapadama nalik na ljeto. Pet, šest, sedam milijardi kilometara daleko je od nas, ovisno gdje se mi i on nalazimo u prostoru i vremenu. Tek bi 450 Plutona na vagi uravnotežilo kazaljku mase s Zemljom, a punih 170 Plutona stalo bi u volumen našeg svijeta. Oko sebe okrene se za vrijeme dok kod nas prođe šest radnih dana, pa još 9h i 18m u nedjelju. Oko Sunca mu pak treba 248 zemaljskih godina za puni krug u kojem povremeno ulazi unutar staze Neptuna (tada nije najdalji ex planet u sustavu). Kako se radi o svijetu bez atmosfere danju je -218°C a noću -240°C. Charon, Nix, Hydra samo su neki od njegovih poznatih mjeseci. Znate li da na Plutonu ima najveće Valentinovsko srce u svemiru?!
Što nakon Plutona? Recimo to ovako; Naš je planetarni sustav omanje selo. Ako mislimo da se Pluton nalazi na kraju sela – prevarili bismo se. Pluton bi eventualno mogli smjestiti na rub dnevne sobe u kojoj se nalazi Sunce sa svim planetima. Toliko premalo znamo o našem susjedstvu, uostalom baš kao i o našim pravim susjedima..
Upoznajmo starletana i starletu