NASA-ina svemirska sonda Juno je u subotu, 30. decembra ’23. godine obavila najbliži prelet Jupiterovog satelita Io koji je jedna sonda imala u poslednjih 20. godina.

IoMB 1

Sve tri kamere na brodu su akivne.

Jovian Infrared Auroral Mapper snima infracrvene slike, prikuplja toplotne potpise koje emituju vulkani i kaldere koje pokrivaju površinu Io.

Navigaciona zvezdana kamera (The mission’s Stellar Reference Unit) daje sliku površine u najvišoj rezoluciji do sada.

JunoCam snima slike u boji u vidljivom svetlu.

JunoCam je dizajnirana da radi do osam preleta Jupitera. Ovo je 57. Juno orbita oko Jupitera. Sonda i kamere su izdržale jedno od najsurovijih okruženja Sunčevog sistema.

Prikaz, snimljen kroz crveni filter pokazuje visoke severne geografske širine Ia. Snimljen je sa visine od oko 2.500km, u skali od 1,7 km/piksel.

IoMB 2

IoMB 3

IoMB 4

Kombinovanjem podataka iz ovog preleta sa prethodnim zapažanjima iz oktobra i onim ranije, naučni tim Juno proučava učestanost erupcija Io vulkana, njihov sjaj i toplotu, oblik toka lave i kako je aktivnost satelita povezana sa protokom naelektrisanih čestica u Jupiterovoj magnetosferi.

U ovom decembarskom i bliskim preletu 3.februara ’24. Juno istražuje: izvor vulkanske aktivnosti Ia (da li je to okean magme ispod njegove kore) i važnost plimnih sila Jupitera koje nemilosrdno deluju na satelit.

Gravitaciono privlačenje Io tokom preleta 30. decembra smanjilo je Juno orbitu oko Jupitera sa 38 dana na 35 dana. Juno orbita će pasti na 33 dana nakon preleta 3. februara.

Podaci sa JunoCam-a narednih dana će biti objavljeni na: https://www.missionjuno.swri.edu/

SVE JE FIZIKA
Miša Bracić
MisaBracic portret