Astronautika: misije

Jedno od najvećih otkrića prilikom nedavnog susreta “New Horizonsa” sa Plutonom bilo je to što nije bilo otkrića! Mislim, naravno, na neotkrivanje novih satelita u sistemu. Sonda nije uspela da otkrije nijedan dodatni satelit, tako da Plutonu ostaje kao i 2012., pet meseci: Haron, Niks, Hidra, Kerber i Stiks. NH je do sada poslao slike svakog od njih sem Kerbera, ali sada je i to rešeno te imamo fotografiju drugog malog meseca Plutonovog sistema, pretposlednjeg po udaljenosti od planete. Evo ga:

nh1

Slika Kerberosa snimljena 14. jula kamerom LORRI sa udaljenosti od 396.100 kg, a na Zemlju poslata 20. oktobra. (NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute).

Slažem se, nije bog zna šta, ali sada bar znamo da Kerber ima dimenzije 12×4,5 km. To je manje nego što smo očekivali, uglavnom zbog toga što je reflektivniji (preko 50%) nego što se procenjivalo, iako je to približno jednako ostalim malim satelitima. Kerber ima dve “glave” prečnika 5 i 8 km, što bi moglo da znači da ustvari predstavlja spoj dva manja objekta. Njegov visoki albedo sugeriše da mu je površina – kao i kod ostalih satelita – pokrivena vodenim ledom, za razliku od Plutona koji je prekriven svim vrstama ledova. Mala masa Kerbera je u kontradikciji sa rezultatima izvedenim iz najnovijih osmatranja Hablovog kosmičkog teleskopa, iako niko ne zna razloge za ta neslaganja.

nh2

Porodični portret svih pet Plutonovih meseci. Svi oni se nalaze u strogo kružnim orbitama (ekscentricitet < 0,006), i u ravni sa Plutonovim ekvatorom (nagib < 1°).

nh3

Prethodni portret bez Harona i obojen od strane Romana Tkačenka. (NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute/Roman Tkachenko.)

Četiri manja Plutonova meseca su nepravilnog oblika. Niks i Hidra su najveća i imaju skoro jednake dimenzije, oko 40 kilometara u prečniku, dok Kerber i Stiks imaju prečnike oko 12 kilometara. Većina naučnika veruje da je nastanak ta četiri meseca u tesnoj vezi sa nekim hipotetičnim nasilnim događajem od koga je nastao Haron. Stiks, Niks i Hidra se nalaze u orbitnoj rezonanci, tako da se orbitni periodi ta tri meseca nalaze u odnosu 11:9:6[1], tj. dok Hidra načini šest krugova Niks napravi devet a Stiks jedanaest. U isto vreme, Niks i Hidra su u uzejamnoj rezonanci 2:3. Niks i Hidra, a verovatno i Stiks i Kerber poseduju haotične rotacione periode, pojavu koju je nedavno obelodanio Hablov teleskop. To znači da ni na jednom od četiri satelita nije moguće predvideti gde i kada će izaći Sunce.

nh4

Različite fotografije Niksa. (NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute/Roman Tkachenko).

nh5

Najbolja slika Niksa. (NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute/Roman Tkachenko).

nh6

Hidra. (NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute/Roman Tkachenko).

Šaljući slike prilikom snimljene tokom letošnje posete Plutonu, “New Horizons” zajedno sa nama oživljava lepa vremena. Ali sonda takođe razmišlja i o budućnosti, pa je 22. oktobra dvaput uključila svoje hidrazinske trastere u ukupnom trajanju od 16 minuta da bi promenila tako putanju koja će je 1. januara 2019. godine dovesti u blizinu objekta Kajperovog pojasa, 2014 MU69. U to vreme, NH će se nalaziti 43,4 AJ od Sunca. Ovim manevrom jedino je promenjena brzina sonde za 10 m/s, ali to je nedovoljno za stizanje do cilja, te će za fly-by biti neophodna još tri slična manevra. Ona će biti sprovedena 25. i 28. oktobra i 4. novembra. Tokom tih manevara biće ukupno prikupljeno delta-V od 57 m/s. Prema parametrima Nase, misija “New Horizonsa” će se smatrati uspešnom tek kada uspešno bude kompletiran i ovaj prelet pored asteroida.

nh7

Ovako umetnik zamišlja prelet NH pored 2014 MU69 u januaru 2019. godine. (NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Southwest Research Institute/Steve Gribben).

Najnoviji snimci slojeva magle iznad Plutona!

 


[1] Zanimljivo, jer Wikipedia kaže 18:22:33.

New Horizo


Tri vizuelizacije „New Horizonsovog“ fly-bya
2014 MU69, novi cilj „New Horizonsa“
Nuklearni izvor struje na „New Horizonsu“
New Horizons: Prolaz pored Plutona u 16 sekundi

11 zanimljivosti vezanih za Nasinu sondu „New Horizons“

Slike Harona: čudnovato poznate
Kuda posle Plutona?
Pogled u Plutonovo srce
New Horizons: Planeta sa “srcem”

New Horizons: video zapisi
New Horizons: Istorijski susret sa Plutonom
New Horizons: kratka vest
New Horizons: veličanstven uspeh
New Horizons: još dva dana do susreta
New Horizons: još tri dana!
New Horizons sve bliži Plutonu
New Horizons: šta je izazvalo problem?New Horizons spreman za susret sa Plutonom!
Problemi na aparatu New Horizons uoči prolaska pored Plutona
Problemi misije New Horizons
Koliko je ugrožena misija New Horizons?
Crvena uzbuna za New Horizons
Šta nas čeka prilikom fly-bya: prilagodi svoj juli slikama sa Plutona
„New Horizons“: detalji na Haronu i slike u boji
20 dana do Plutona
Šta ako Haron ima atmosferu?
Tanka Plutonova atmosfera i neobične dvostruke faze patuljaste planete
Novi detalji na Plutonu!
Konačno slike Plutona
Koliko je debela Plutonova atmosfera?
Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: