Astronautika: misije

Radi se o verovatno najistaknutijoj karakteristici na Plutonovoj površini od kada se pojavila na snimcima od pre dve nedelje. Govorimo, naravno, o Plutonovom “srcu”. Dok smo bili na Letenci, “New Horizons” je poslao još par fotki na Zemlju, među kojima i sliku tog regiona. Želiš da vidiš kako srce izgleda u većoj rezoluciji? Evo ti šanse:

ps1
Slika Sputnik Planitie u regiji Regio Tombaugh snimljena kamerom LORRI 14. jula sa 77.000 km.

Prva stvar koja upada u oči prilikom gledanja ove slike jeste totalno odsustvo kratera, što navodi na logičnu pomisao da se radi o neobično mladom terenu. Sledeća stvar koja se uočava jesu poligonalne “ćelije” približnog prečnika od dvadesetak kilometara, karakteristične za regione dogate površinskim ledom, kao što su arktički regioni na Zemlji, bogati permafrostom, ili Marsove polarne kape, bogate ugljen-dioksidnim ledom. Ovo što vidimo na ovoj slici nije vodeni led, već ekstremno čist led od ugljen-diodsida, što je utvrdio blisko-infracrveni spektrometar LEISA (Linear Etalon Imaging Spectral Array) brodskog instrumenta Ralph. Zapravo, na kraju se ispostavilo da je srce zapravo najveći rezervoar takve vrste leda na čitavoj površini Plutona, na kojoj dominiraju azotni i metanski ledovi. Zašto? Niko nema pojma.

ps2
Rasprostranjenost ugljen-dioksida na Plutonu kako je to registrovao LEISE (Ralph).

ps3
Teleskop Ralph prečnika otvora 6 cm (2,4 in). Ima 2 odvojena kanala: CCD kolor imidžer u vidljivoj svetlosti MVIC i spektrometar LEISA.

ps4
Delovi terena Sputnik Planitia.

Pukotine između mnogouglova popunjene su tamnim materijalom a izgleda da se na nekima pojavljuju brda ili planine. Moguće je da su mnogouglovi formirani u konvencionalnim procesima a možda je njihovo poreklo vezano za fenomene kontrakcije u toj oblasti. Pošto “srce” nije zvaničan naziv ovog dela, tim misije je odlučio da ga krsti kao Regio Tombaugh, u čast, naravno, čoveka koji je otkrio Pluton. Plato koji se vidi na slici na početku ovog texta nazvan je Sputnik Planum, ime koje niko ne shvata kako bi trebalo da se tu uklopi. Dalje, planinski region koji je uočen na prvoj slici Plutona visoke rezolucije dobio je ime Norgay u spomen Tenzinga Norgaya, šerpasa koji je pomogao Edmundu Hillaryju da se popne na vrh Everesta.

ps5
Mozaik slika kamere LORRI prilikom susreta, objavljen pre dva dana.

ps6
Detalj gornjeg mozaika.

Usput, ako želiš da pogledaš detalje planina Norgay, obrati pažnju na trodimenzionalnu animaciju Mattiasa Malmera:


https://www.youtube.com/watch?v=37TNyDHZExA&feature=player_embedded

ps7
Planine Norgay veštački obojene na slici Thomasa Apperea.

Pogledaj ovde još jedan video Sputnik Planuma i planina Norgay:


https://www.youtube.com/watch?v=ydU-YrG_INk&feature=player_embedded

S druge strane, ultraljubičasti spektrometar Alice je pokazao da se tanka atmosfera Plutona, sastavljena uglavnom od azota, proteže ni manje ni više nego 1.600 km iznad površine planete patuljka[1]. Koliko do juče, smatralo se da doseže jedva do 270 km. Plutonova atmosfera svakog ata gubi otprilike pet stotina tona azota. Svetlosna kriva dobijena pomoću Alice tokom okultacije sunca Plutonovim diskom pokazala se začuđujuće preciznom.

ps8
Plutonova atmosfera se prostire mnogo dalje nego što se predpostavljalo.

ps9
Položaj zalaska i izlaska Sunca viđen instrumentom Alice 14. jula sa 48.200-57.000 km.

Video koji prikazuje posmatranje instrumenta Alice:


https://www.youtube.com/watch?v=dX7zMDAWwa8&feature=player_embedded

Ali ne stižu novosti samo sa Plutona. Haron takođe nastavlja da pleni pažnju nakon što smo bacili pogled na prvu LORRI-jevu sliku visoke rezolucije. Slika prikazuje iznenađujuću sličnost sa slikama našeg Meseca, mada sastav oba tela nije isti (površina Harona je u principu sastavljena od vodenog leda). Slika ističe planinu nepoznate prirode koja se nalazi okružena depresijom ili nekim kraterom.

ps10
Slika LORRI napravljena 14. jula sa daljine od 79.000 km.

ps11
Haron, Uranovi Titania i Ariel.

ps12
Privremena mapa Harona.

Vredno je napomenuti da su sva imena na Plutonu i njegovim satelitima pomenuta do sada privremenog karaktera i da bi se preselila u istorijske knjige tek treba da budu potvrđena od Međunarodne astronomske zajednice (IAU). Stoga, svi koji se previše uzbuđuju što će se možda u budućnosti tamni ekvatorski region na Plutonu, formalno nazvan “kit”, nazvati Cthulhu možda imaju pravo.

ps13
Privremena imena nekih karakteristika na Plutonu.

ps14
Niksova
obrađena slika. Rezolucija je oko 330 m po pixelu – 18 puta više od najbolje slike do sada.

 


[1] Samo da podsetim: poluprečnik planete je 1.185 km. Pluton je veličine Aljaske.

New Horizons: Planeta sa “srcem”
New Horizons: video zapisi
Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 4 sati ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 4 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 9 sati ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 15 sati ranije
  • milena said More
    Mmm hvala, autoru, veliki zagrljaj :D 2 dana ranije

Foto...