Šta zapravo znači izmeriti nešto?
- Detalji
- Kategorija: Fizika
- Autor Željko Kovačević

Od poređenja do zapisa
Opširnije: Šta zapravo znači izmeriti nešto?
Write comment (0 Comments)
Opširnije: Šta zapravo znači izmeriti nešto?
Write comment (0 Comments)
Kao prirodni instrument za merenje tame poslužiće nam prepoznatljivi obrazac zvezda poznat kao „Veliki kvadrat Pegaza”. Ovaj četvorougao deluje poput standardizovanog „prozora” ili uzorka na jesenjem nebu — njegov jasni geometrijski oblik uokviruje tačno definisani deo nebeske sfere, zbog čega je brojanje zvezda unutar njega savršen način da objektivno procenimo kvalitet i tamu lokalnog neba.
Opširnije: Test: Koliko je tamno naše noćno nebo?
Write comment (0 Comments)
Šta kažete na višegodišnje besplatno putovanje u svemir?
Opširnije: Razmišljate o nesvakidašnjem izletu?
Write comment (0 Comments)
Za razliku od prošlosti u kojoj su generacije sporo prenosile mudrost s verom da će ona i dalje važiti, danas u okviru samo jednog ljudskog veka prolazimo kroz tri istovremene revolucije: pojavu inteligencije koja donosi odluke, globalnu borbu za kontrolu nad njom i eksploziju podataka koji joj omogućavaju da nas poznaje bolje nego što poznajemo same sebe. Ljudsko društvo ne pokreće gola istina, već zajedničke priče poput zakona, religije i novca, pa onaj ko kontroliše priču, kontroliše i celokupnu vrstu. Nalazimo se na sudbonosnoj prekretnici jer po prvi put u istoriji stvoritelj priča više nije čovek, već veštačka inteligencija sposobna da masovno proizvodi uverenja, lažira intimnost i preuzme kormilo naše civilizacije.
Opširnije: Yuval Noah Harari o budućnosti veštačke inteligencije i čovečanstva
Write comment (1 Comment)
Razvoj svemirskih misija zahteva izuzetno složeno inženjerstvo koje mora da obezbedi pouzdanost, otpornost na razne probleme i arhitekturu sposobnu da se prilagođava promenljivim okolnostima, a jedan od ključnih aspekata je takozvani nivo tehnološke spremnosti instrumenata i tehnologije.
Opširnije: Zašto na novim svemirskim misijama koristimo staru tehnologiju?
Write comment (2 Comments) 
Gravitaciono sočivo nastaje kada masa nekog objekta u prednjem planu iskrivi prostor-vreme oko sebe. Svetlost koja prolazi pored tog objekta se savija. Ovakve pojave nastaju kada se galaksije u prednjem planu i one u pozadini nađu u istom pravcu, zbog čega se svetlost udaljene galaksije savija oko galaksije koja se nalazi bliže nama.
Opširnije: ST Habl priprema teren za ST Roman
Write comment (0 Comments)
Kako proučavati česticu koja je praktično nevidljiva, nema naelektrisanje i prolazi kroz celokupnu masu planete Zemlje bez ikakvog otpora? Ovo pitanje decenijama je predstavljalo jedan od najvećih i najuzbudljivijih izazova u modernoj fizici.
Opširnije: Neutrini: čestice-duhovi koje gledaju kroz Zemlju
Write comment (0 Comments)
Dok završite sa čitanjem ove prve rečenice, više od 100 triliona neutrina (broj 1 praćen sa 14 nula) već je prošlo kroz vaše telo.
Write comment (2 Comments)

"Može li MLAstro One da nosi teleskop Celestron EdgeHD 14? U ovoj recenziji testiram ovu harmonijsku montažu pod švajcarskim nebom, istražujem njeno robotizovano podešavanje polarne ose pomoću softvera NINA i uređaja ZWO ASIAIR, i delim svoje iskustvo u astrofotografiji sa velikim teleskopom C14.
Opširnije: MLAstro One: Ogroman teret, odlična vrednost!
Write comment (0 Comments)
Pre godinu dana, tim stručnjaka predvođen dr Donevskim otkrio je 17 dosad nepoznatih galaksija u dubokom svemiru. U želji da oda priznanje i pruži podršku mladim ljudima u Srbiji, dr Donevski je na društvenoj mreži X (pod korisničkim imenom @darkOenergy) objavio da je jednu od tih galaksija zvanično imenovao kao „SL3“, uz nedvosmislenu poruku i hesšteg #Studentisupobedili.
Opširnije: Nova galaksija dobila ime u čast studenata Srbije
Write comment (1 Comment)