Na 57 svetlosnih godina daleko od nas, nalazi se svet koji je duže od decenije bacao astronome u nedoumicu. Objekat GJ504b, u naučnim krugovima poznat kao „Ružičasta planeta“, predstavljao je pravu enigmu jer je bio previše taman, star i hladan za detaljna posmatranja sa Zemlje. Iako su zemaljski instrumenti uspeli da zabeleže njegov neobičan sjaj, prava priroda ovog sveta ostala je skrivena iza neprozirnog vela. Međutim, zahvaljujući moćnom svemirskom teleskopu James Webb (JWST), naučnici su konačno uspeli da prodru kroz tu barijeru. Otkriće je čudno: atmosfera ovog objekta ispunjena je egzotičnom hemijom i, što je najiznenađujuće, oblacima od soli, čime je rešena misterija koja je intrigirala istraživače više od deset godina.
U junu 2026. godine, nebo će nam pružiti priliku da svedočimo kretanju jednog od najvećih nebeskih putnika u ovoj deceniji. Asteroid 152637 (1997 NC1), masivna stena široka čitav kilometar, bezbedno će proći pored Zemlje, pružajući spektakl koji se u ovakvoj razmeri nije dogodio još od posete asteroida 1994 PC1 u januaru 2022. godine. Ono što ovaj događaj čini posebnim za svakog astronomskog entuzijastu jeste to što će ovaj "kosmički džin" biti dostupan amaterima sa kućnim teleskopima, omogućavajući nam da zavirimo u duboki svemir direktno iz našeg dvorišta.
Pažljiviji čitalac Astronomskog magazina je verovatno primetio neke promene u tekstovima, njihovom broju, njihovu raznovrsnost, a i u stilu nekih članaka. Sve je to posledica uvođenja veštačke inteligencije u Magazin. Malo smo eksperimentisali, probali i došli do zaključka da je to dobro, da nam je veštačka inteligencija vrlo korisna i rešili smo da to na neki način ozvaničimo, tj. da obelodanimo.
Imam veliko zadovoljstvo da vam predstavim pametni teleskop - Seestar S30 Pro, u saradnji sa kompanijom ZWO koja je i zvanični sponzor Astronomskog kampa "Pod Zvezdama".
Mlečni put koji se pruža preko neba ometa da vidimo središte naše galaksije. Vidljiva svetlost ne može da prodre kroz naslage prašine i astronomima su na raspolaganju samo infracrveni i radio talasi za istraživanje tog središta. Za to istraživanja koriste im instrumenti poput ALMA i VLA. Astronomi imaju teoriju po kojoj se u središtu nalazi velika, supermasivna crna rupa, kao što je to slučaj sa nekim drugim galaksijama. Ali, možda i nije tako.