Razvoj svemirskih misija zahteva izuzetno složeno inženjerstvo koje mora da obezbedi pouzdanost, otpornost na razne probleme i arhitekturu sposobnu da se prilagođava promenljivim okolnostima, a jedan od ključnih aspekata je takozvani nivo tehnološke spremnosti instrumenata i tehnologije.
Gravitaciono sočivo nastaje kada masa nekog objekta u prednjem planu iskrivi prostor-vreme oko sebe. Svetlost koja prolazi pored tog objekta se savija. Ovakve pojave nastaju kada se galaksije u prednjem planu i one u pozadini nađu u istom pravcu, zbog čega se svetlost udaljene galaksije savija oko galaksije koja se nalazi bliže nama.
Kako proučavati česticu koja je praktično nevidljiva, nema naelektrisanje i prolazi kroz celokupnu masu planete Zemlje bez ikakvog otpora? Ovo pitanje decenijama je predstavljalo jedan od najvećih i najuzbudljivijih izazova u modernoj fizici.
"Može li MLAstro One da nosi teleskop Celestron EdgeHD 14? U ovoj recenziji testiram ovu harmonijsku montažu pod švajcarskim nebom, istražujem njeno robotizovano podešavanje polarne ose pomoću softvera NINA i uređaja ZWO ASIAIR, i delim svoje iskustvo u astrofotografiji sa velikim teleskopom C14.
Pre godinu dana, tim stručnjaka predvođen dr Donevskim otkrio je 17 dosad nepoznatih galaksija u dubokom svemiru. U želji da oda priznanje i pruži podršku mladim ljudima u Srbiji, dr Donevski je na društvenoj mreži X (pod korisničkim imenom @darkOenergy) objavio da je jednu od tih galaksija zvanično imenovao kao „SL3“, uz nedvosmislenu poruku i hesšteg #Studentisupobedili.
Venera kao zvezda Danica (ili Zornjača) na jutarnjem nebu, desetak dana posle donje konjunkcije. Osvetljenost diska 6%Venera kao zvezda Danica (ili Zornjača) na jutarnjem nebu, desetak dana posle donje konjunkcije. Osvetljenost diska 6%
Naša planeta s vremena na vreme svojom gravitacionom silom privremeno zarobi male svemirske stene, koje nam se na nekoliko meseci pridruže u kosmičkom putovanju.
Kada govorimo o Sunčevom sistemu, najčešće pažnju usmeravamo na osam planeta, Sunce, asteroide i komete. Međutim, oko planeta, patuljastih planeta, pa čak i pojedinih asteroida, kruži čitava populacija manjih nebeskih tela – prirodnih satelita, odnosno meseca