• Astronomski magazin
  • O AM
  • AM časopis
  • Forum
  • Blog AM
  • Stari AM
  • Pristup
  • Kontakt
  • VoBaNISTA

NADA, nova severnokorejska kosmička agencija

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: Astronautika
Datum kreiranja: subota, 23 januar 2021 00:20
Autor Draško Dragović

1Severna Koreja je postala kosmička sila u decembru 2012. zahvaljujući svojoj trostepenoj raketi 'Inha' (na Zapadu je zovu 'Taepodong-2'), ispred svog večitog rivala Južne Koreje za nekoliko meseci. No, kosmičke ambicije Kim Čen-Ina nisu bile ograničene na slanje nekoliko malih satelita u nisku orbitu. Neposredno nakon toga vlada je najavila stvaranje nove kosmičke agencije koja je krštena kao NADA (NationalAerospace Development Administration; na korejskom, to je Kukgaujugaebalkuk, odn. 국가우주개발국).

 

Opširnije: NADA, nova severnokorejska kosmička agencija

Sovjetska zastava na 'Apollu 11'

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: Istorija
Datum kreiranja: petak, 22 januar 2021 20:49
Autor Draško Dragović

zastava 3

Bivši Sovjetski Savez je uspeo da odnese svoju zastavu i znamenja sa srpom i čekićem na površinu Meseca, Marsa i Venere zahvaljujući nekoliko svojih automatskih sondi[1]. Budući da je većina ovih automata krenula samo u jednom smeru, nijedna zastava nije mogla da se vrati na Zemlju radi prikazivanja. Osim jedne. U julu 1969. sovjetska zastava je otputovala na Mesečevu površinu i vratila se na našu planetu. Zanimljivo je da to nije učinio brod SSSR-a. Ova zastava je putovala na američkom 'Apollu 11'!

Opširnije: Sovjetska zastava na 'Apollu 11'

Kako je izgledala misija Rozeta i šta je sve otkrila o kometi 67P/Čurjumov-Gerasimenko?

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: TV Astronomija
Datum kreiranja: petak, 22 januar 2021 14:50
Autor Astronomski magazin

KometaGM3

Kako je izgledala misija Rozeta i šta je sve otkrila o kometi 67P/Čurjumov-Gerasimenko?

Rozeta je misija Evropske Svemirske Agencije koja je lansirana 2004te godine kako bi istražila kometu 67P Čurjumov Gerasimenko. Put do ove komete je trajao 10 godina i Rozeta je tri puta proletela pored Zemlje i jednom pored Marsa. Takođe su posećeni asteroidi 2867 Šteins i 21 Lutecija tokom putovanja ka kometi 67P. Misija je imala u planu da sleti na površinu komete sa sletačem File. Kako je protekla ova misija, i kako izgleda površina jedne komete?

 

Opširnije: Kako je izgledala misija Rozeta i šta je sve otkrila o kometi 67P/Čurjumov-Gerasimenko?

Zračenje u kosmosu

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: petak, 22 januar 2021 00:14
Autor Draško Dragović

7Biti astronaut nikad nije bilo lako. Iako je to danas mnogo manje opasno zanimanje nego u prošlosti, muškarci i žene posvećeni osvajanju kosmosa znaju da tokom misije postoji mnogo stvari koje bi mogle poći kako ne treba. Ali od svih opasnosti postoji jedna koja obično ostaje neprimećena a koja je uprkos tome prisutna u svakoj misiji. Mislim na zračenje.

 

Opširnije: Zračenje u kosmosu

Komentari i šta nekim čitaocima nije jasno

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: AM
Datum kreiranja: četvrtak, 21 januar 2021 21:21
Autor Aleksandar Zorkić

 ZCL6703

Nikako da se razjasnimo oko komentara u AM pa moram ovako, u posebnom članku nešto o tome da napišem.

 

Opširnije: Komentari i šta nekim čitaocima nije jasno Komentara (4)

20 godina Vikipedije

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: Mediji
Datum kreiranja: četvrtak, 21 januar 2021 11:19
Autor Aleksandar Zorkić

Wikipedia_Logo_120Pre deset godina smo u časopisu Astronomski magazin pisali kako je deset godina ranije, 15. januara 2001, pokrenuta Vikipedija. Drugim rečima ovog meseca omiljena enciklopedija svih naroda ovih dana je napunila 20 godina svog postojanja (i malo je mlađa od Astronomskog magazina). 

 

 

 

Opširnije: 20 godina Vikipedije

Predavanje: “Definitivno: žene (ni)su sa Venere”

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: Predavanja
Datum kreiranja: sreda, 20 januar 2021 15:32
Autor Astronomski magazin

Venus


Četvrtak 21. januar od 19 h 

online predavanje

DEFINITIVNO: ŽENE (NI)SU SA VENERE

predavač

Prof. dr Dragan Gajić

Opširnije: Predavanje: “Definitivno: žene (ni)su sa Venere”

52. godina od Korone

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: Istorija
Datum kreiranja: sreda, 20 januar 2021 15:32
Autor Draško Dragović

2Svi pričaju o koroni, pa hajde i ja da kažem nešto.
28. februara 1959. lansiran je 'Discoverer 1', prvi satelit programa 'CORONA' ('KH-1'). Cilj ovog programa bio je špijuniranje SSSR-a usred Hladnog rata, da bi se tako izbegle rizične misije strato-aviona 'U-2'. Predsednik Eisenhower je odobrio program februara 1958, a razvili su ga zajednički CIA i USAF. Kao rezultat saradnje ove dve organizacije, 1. avgusta 1960. je formirana Nacionalna obaveštajna služba (NRO). Špijuniranje neprijatelja iz kosmosa postao je prioritet obeju vlada, jer se pojavila mogućnost slanja satelita u orbitu. Međutim, tehnologija za prenos slika iz kosmosa još nije bila zrela, pa su obe sile odlučile da koriste kapsule sa ablativnom termozaštitom za vraćanje rolni filmova na Zemlju. U SSSR-u je projekat špijunskih satelita, nazvan 'Зенит', takođe postao prioritet, toliko da je program brodova sa posadom 'Восток' bio integrisan u njega. Imajući snažnije rakete, Sovjeti su mogli da koriste mnogo veće brodove, pa su odlučili da ugrađuju kamere i njihovu optiku u kapsulu, kako bi mogle da se spasu i ponovo koriste. SAD nisu imale takvu opciju, pa su kapsule mogle da vrate samo film, a optika je u svakoj misiji propadala.

Opširnije: 52. godina od Korone

Astronomski magazin kao vremeplov

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: AM
Datum kreiranja: sreda, 20 januar 2021 12:02
Autor Miša Bracić

 imagecrop

Vreme na Zemlji se određuje prema 24-časovnom ciklusu dan/noć u kojem se planeta jednom okrene oko svoje ose. Svaki dan traje približno 86 400 sekundi čemu je dnevno/noćni ciklus izuzetno dosledan uprkos činjenici da on realno redovno neznatno varira.

 

Opširnije: Astronomski magazin kao vremeplov

Kako spustiti tešku sondu na Mars

  • Štampa
  • El. pošta
Detalji
Kategorija: Misije
Datum kreiranja: sreda, 20 januar 2021 10:46
Autor Draško Dragović

15sm(ili istorija sistema za spuštanje 'Perseverancea')

Nasin rover 'Perseverance' je težak 1025 kg i predstavljaće najtežu sondu koja je ikad dospela na površinu Marsa. Pre toga, to je bio 'Curiosity' sa 900 kg. Za to treba zahvaliti genijalnom sistemu za spuštanje nazvanom Sky Crane ('Nebeska dizalica'). Ali kako su Nasini inženjeri došli do ove neobične tehnike? Postoje li druge mogućnosti za sletanje velikih sondi na Crvenu planetu?

 

Opširnije: Kako spustiti tešku sondu na Mars Komentara (3)

Strana 1 od 219

  • Start
  • Prethodna
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • Sledeća
  • Kraj

Komentari:

  • Komentari i šta nekim čitaocima nije jasno (4)
  • Okrugla elipsa Zemljine putanje oko Sunca (5)
  • Kako spustiti tešku sondu na Mars (3)
  • NDSA: Pentagonova megakonstelacija satelita (nastavak) (15)
  • Analema (4)

Univerzum

  • Život
  • Galaksije
  • Sunčev sistem

nauka

  • Nauka
  • Tehnologija
  • Filozofije

Astronautika

  • Misije
  • Istorija
  • Događaji
  • Oprema

Revolucija

  • Godišnja doba
  • Kalendar, dani
  • Vreme

Foto...

  • Fotografija

Praksa

  • Astronomski kamp
  • Mesije...
  • Posmatranja

instrumenti

  • Astronomski instrumenti

Razno

  • Istraživanja
  • Vesti
  • Mediji
  • Zabavnik
  • Zagonetni kosmos
  • Relaksacija
  • Biografije
  • Pijaca
  • Inspirisano astronomijom
  • Predavanja
  • SF
  • Društva
  • Knjižara
  • Opservatorije
sad

 

leksikon 190

 2021
-Nebeski događaji, pomračenja, godišnja doba,faze Meseca
 

moon cycles 

 tvastronomija18

ODABRANA MESTA
Svet nauke
ADNOS vivafizika adastra
aduniverzum
astrobobo
zvjezdarnica
auvidulini eureka BOR logo
marininiafizika

twitter

Copyright (C) 2019 Astronomski magazin
Vrh strane
feed-image RSS