Od sjajnih planeta i Supermeseca do udaljenih zvezdanih jata i galaksija – poslednjih deset dana novembra donosi nekoliko zanimljivih prilika za posmatranje noćnog neba. Posebno će biti zanimljivo jutarnje nebo, ali ni večernji sati neće ostati bez atraktivnih nebeskih prizora.
Kad kažemo "planeta" najčešće pomislimo na Zemlju, Mars, Jupiter ili Saturn. Međutim, planete su mnogo raznovrsnija nebeska tela nego što bi se moglo zaključiti na osnovu osam planeta Sunčevog sistema. Neke su male i stenovite, druge ogromne i gasovite, neke su prekrivene dubokim okeanima, dok se pojedine nalaze toliko blizu svojih zvezda da im površinske temperature dostižu nekoliko hiljada stepeni. Postoje čak i planete koje ne kruže ni oko jedne zvezde, već samostalno lutaju međuzvezdanim prostorom.
Australijski starosedeoci već više od 40.000 godina posmatraju zvezde i prenose svoje priče o stvaranju sveta. Jedna od njih govori o emuu Arangu, koji je žrtvovao krila i dobio večno mesto na južnom nebu, trčeći među zvezdama poznatim kao Jura. Gotovo svaka ljudska kultura kroz istoriju stvorila je sopstveni narativ o tome kako je sve nastalo. U 21. veku, moderna nauka pruža našu savremenu priču o stvaranju — formulisanu kroz jezik matematike i precizna posmatranja.
Da bismo uopšte mogli da razmišljamo o sopstvenom postojanju, moramo najpre razumeti razmere svemira u kom se nalazimo. U opservabilnom svemiru postoji čak 2 biliona (2.000 milijardi) galaksija, dok naša galaksija, Mlečni put, sadrži oko 200 milijardi zvezda. Ovi nezamislivi brojevi nisu samo suva naučna statistika, već osnovni konceptualni okvir unutar kog možemo razumeti našu kosmičku realnost i odgovoriti na pitanje ko smo i gde se nalazimo.
Američka svemirska agencija NASA nedavno je ponovo otvorila konkurs za prijem nove generacije astronauta. Uslovi su izuzetno rigorozni: traži se državljanstvo SAD, master diploma iz STEM oblasti (nauka, tehnologija, inženjerstvo ili matematika), najmanje tri godine relevantnog profesionalnog iskustva ili 750 sati naleta za pilote, uz početnu godišnju platu od 164.395 dolara. Na prethodnom konkursu pristiglo je više od 8.000 prijava, a svega desetak kandidata uspelo je da prođe finalnu selekciju i započne trogodišnju obuku.
U sredu, 18. novembra 2026. godine, u oko 11:16 ujutru po našem vremenu NASA-ina letelica Voyager 1 dostigla istorijsku prekretnicu: zvanično je postala prvi objekat napravljen ljudskom rukom koji se nalazi na udaljenosti od jednog svetlosnog dana od Zemlje. To je razdaljina od blizu 26 milijari kilometara, što je više od 173 puta veća udaljenost od one koja deli našu planetu od Sunca.
Prema zvaničnim podacima NASA-e, našoj planeti se približava asteroid 1999 AN10, stena dimenzija prave planine, čija se širina procenjuje na između 800 i 1.800 metara. Ipak, mesta panici nema — pred nama je fascinantan astronomski događaj koji donosi jedinstvenu priliku za naučna istraživanja i posmatranje neba.
Gravitaciono sočivo, pojava koju je predvideo Albert Ajnštajn, nastaje kada gravitacija masivnog objekta u prednjem planu (galaksije ili jata galaksija) iskrivi prostor- vreme pa svetlost udaljenog objekta u pozadini, koja tu prolazi menja pravac kretanja. Pojava omogućava posmatranje objekata mnogo udaljenijih nego što bi to bilo moguće teleskopom bez takve pomoći.
Što je asteroid veći, manja je verovatnoća da će udariti u Zemlju. Mali objekti ulaze u atmosferu relativno često, dok su sudari sa telima koja mogu izazvati globalne posledice izuzetno retki.