Za sve zaljubljenike u astronomiju i radoznale posmatrače, pripremili smo detaljan vodič kroz pet najfascinantnijih i najneobičnijih noćnih fenomena koje ovog meseca ne smete propustiti.
U par nedavnih vesti o novim astronomskim rezultatima sa Vebovim teleskopom pomenuto je nešto važno i interesantno, ali samo kao detalj i u prolazu, pa vredi zaustaviti se i naglasiti o čemu se radi.
Oblast nazvana maglina Mačja glava se nalazi unutar magline Karina, na oko 7.500 svetlosnih godina od Zemlje. Verovatno je oblikovana intenzivnim ultraljubičastim zračenjem i vetrovima masivnih zvezda u maglini Karina. Gušći materijal unutar stuba odoleva toj eroziji. To je privremena struktura koja će se vremenom raspršiti, kako zvezde budu nastajale i evoluirale.
Za oko pet milijardi godina, naše Sunce će iscrpeti svo hidrogensko gorivo u svom jezgru i ući u fazu crvenog džina. Tokom ove dramatične transformacije, zvezda će se proširiti na sto puta veću veličinu od današnje, gutajući Merkur, Veneru i najverovatnije samu Zemlju.
Daleki rubovi našeg Sunčevog sistema i dalje predstavljaju jednu od najvećih misterija moderne astronomije. Prostranstvo koje se proteže iza orbitirajuće putanje Neptuna funkcioniše kao svojevrsna „anti-Zlatokosa zona” – liminalni prostor koji je jednostavno previše hladan i previše mračan kako za posmatračnice usmerene na bliže delove Sunčevog sistema, tako i za moćne svemirske teleskope čiji je primarni fokus usmeren na galaksije udaljene milijardama svetlosnih godina. U ovom ledenom domenu nalazi se Kojperov pojas, ogromno polje ledenih tela koje se prostire do oko 55 astronomskih jedinica (AU) od Sunca. Decenijama su astronomi sklapali sliku o ovim dalekim granicama na osnovu retkih, posrednih tragova i mrvica podataka.