Kad su u pitanju američki špijunski sateliti, svi prvo pomisle na KH-11 'Kennen/Crystal', ogromne kosmičke teleskope s ogledalima nalik Hubblovom usmerenim u Zemlju. Ali postoje i drugi špijunski sateliti koji su, iako ne toliko poznati, jednako važni ili važniji za obavještajne službe. Među njima su i 'Orioni', grupa satelita smeštenih u geostacionarnoj orbiti koja je sposobna da direktno presreće telefonske pozive ili razmenu podataka između WiFi mreža i vojnih sistema poput radara ili projektila. Možete li da zamislite da sve to možete da napravite s udaljenosti od 36.000 km s točnošću od stotinjak metara? To bi trebali da rade 'Orioni'. Da biste mogli da hvatate ove signale na tako velikoj udaljenosti potrebna vam je velika antena, toliko ogromna da se u svemir može preneti samo presavijana. Uprkos tome, govorimo o velikom satelitu koji zahteva tešku raketu, kao što je slučaj s ULA-inom 'Delta IV Heavy'.
„Nakon niza raznolikih tema o kojima su govorili istraživači iz Instituta za fiziku u Beogradu, finale prve sezone serijala „Vrt fizike“ posvećeno je komunikaciji nauke. Uz lavinu zabluda, teorija zavere i pseudonaučnih verovanja koja narasta ovih dana, epizoda odgovara na pitanje kako odoleti pseudonauci.
Kina je objavila da je otvorila svoj radio-teleskop od 500 m (FAST, Five-hundred-meter Aperture Spherical Radio Telescope, 五百米口径球面射电望远镜) kako za domaće tako i za strane naučnike. Nalazi se u prirodnom udubljenu u dolini Davodang (大窝凼洼地), Pingtangu, oblast Guizhou. U izradi je primenjen inovativan dizajn.
Kad govorimo o neuspehu Sovjeta u Trci za Mesec sa ljudskom posadom, neizbežno se setimo velike rakete N-1 i konstrukcijskog biroa OKB-1 Sergeja Koroljova. Međutim, N-1 nije bila jedina sovjetska raketa smišljena za put na Mesec. Njen najpoznatiji konkurent jeste bila UR-700 Vladimira Čelomeja, ali ne smemo da zaboravimo da je postojao i treći akter u lunarnoj drami. Govorimo o R-56, još jednoj sovjetskoj lunarnoj raketi.
Pišući nedavno o značaju kiseonika na svet i život u kosmosu podsetio sam se na brojna izumiranja flore & faune na našoj planeti tokom njenog postojanja. Razlozi za to su brojni, složeni, svaki put drugačiji, i mi o njima uglavnom ne znamo mnogo već pokušavamo da ih pročitamo iz ono malo fakata koje možemo izvući iz geoloških pokazatelja kojima danas raspolažemo. Pokušajmo da kažemo nešto više o njima.
Kakve misli te održavaju budnim tokom noći? Ako su to pitanja o tome kako će Sunčev sistem doći do svog kraja – wow, onda se ti zaista fokusiraš na velike stvari! Ali i neki naučnici se bave istim pitanjima i oni imaju odgovor za tebe: kada Sunce ostari deo Sunčevog sistema će biti progutan, a ostatak rasturen.
Danas za par minuta, dok nisu oblaci opet naišli,na brzake sa starim 200 mm objektivom, Canonom na SA postolju, par fotki Saturna i Jupitra, jer je za ponedeljak jako loša vremenska prognoza, pa možda neče bit prilike....za uspomenu