Ajnštajn je rekao da je najsretnija pomisao koja mu je pala na pamet, je ideja čoveka koji pada sa krova. Shvatio je da čovek koji pada ne bi imao, ne bi osećao, svoju težinu.
13. novembra 2020. u 20:32 po našem, raketa 'Atlas V' 531 korporacije 'ULA' uzletela je s rampe SLC-41 u vazduhoplovnoj bazi Canaveral (Florida). Bila je to misija AV-090 rakete 'Atlas V', ali zanimljiva stvar bio je teret, vojni satelit NROL-101, poznat i kao USA-310
Pre tri godine govorili smo o japanskoj sondi 'DESTINY+' (Destiny Plus), projektu kosmičke sonde na jonski pogon projektovane za istraživanje asteroida Phaethon. Napokon, projekat se nastavlja s važnom novošću; uveden je radikalni redizajn imena, koje se sada piše 'DESTINY+', sa znakom '+' kao eksponentom, umesto samo 'DESTINY+'. Šalu na stranu, jer u stvarnosti ovo nije novo ime, već glasi 'DESTINY PLUS' ...
Kao klasičan ljubitelj Teorija zavera i tradicionalni rusofil, bio sam oduševljen kada sam pre puno godina pročitao da tada glavnu američku raketu pokreću sovjetski motori! Tada sam prvi put čuo da u SAD pored poznatih balističkih nuklearnih projektila postoje i istoimene kosmičke rakete – zovu se 'Atlas'. Danas ću reći (po)nešto o ovom ponosu američkog raketaštva, čijih je ipak preko 2/3 korisnog tereta bilo vojno-špijunske namene.
"Zvjezdani glasnik" dokumentarni je film redateljice Nane Šojlev o utemeljitelju moderne astronomije G. Galileiju, koji je zbog svojeg sukoba s inkvizicijom postao najproučavaniji slučaj u povijesti zapadne kulture. Oko njegova su se imena isplele mnogobrojne legende, a jedino što danas pouzdano znamo jest da nikada nije rekao: "Ipak se kreće!"...
Na ovoj izvanrednoj fotografiji koju je napravio svemirski teleskop Habl (NASA/ESA Hubble Space Telescope) prikazana je spiralna galaksija NGC 5643 u sazvežđu Lupus (Vuk). Dobiti ovako dobru fotografiju nije lako. Urađeno je trideset različitih ekspozicija, u trajanju od ukupno 9 sati. Zahvaljujući velikoj rezoluciji i oštrini slike koju daje Habla, dobijena je ova slika puna detalja i lepote.
Lansiranje stvari u kosmos nekada je spadalo u domen državnih agencija koje su radile s velikim aeronautičkim dobavljačima. Ali stvari su se promenile. U poslednja dve decenije, startap kosmičke kompanije su pokazale da mogu da se takmiče sa svojim većim kolegama, a u nekim slučajevima da budu i ispred njih.