PRVIH DANA SU I PRODAVNICE BILE SKORO PRAZNE JER SU MNOGI PROIZVOĐAČI I SNABDEVAČI U OVOJ I OKOLNIM PREFEKTURAMA PRETRPELI ŠTETU, A U VEĆEM DELU GRADA NIJE BILO NI VODE.
`Veliki udar` objašnjava dramatičnu povijest nastanka našeg kontinenta, od razdoblja karbona do nestanka dinosaura prije 65 milijuna godina. Tijekom dugoga procesa nastajanja Europa se kretala kroz različite klimatske zone. Oblikovale su je vremenske prilike i mijenjali sudari s drugim kontinentima. Dinosaurima je i ovdje bio dom - sve do velikog sudara.
Planeta Neptun, jedna od spoljašnjih planeta sunčevog sistema je u opoziciji ovih dana. Za razliku od ranijih godina, Neptun se nalazi na sve većim visinama i u ovoj 2021. godini, već je na 40-tak stepeni iznad južnog horizonta u ponoć na granici sazvežđa Vodolije (Aquarius) i Riba (Pisces). U vedrim noćima i pri mirnoj atmosferi, u prilici smo da posmatramo daleku plavu planetu i njegov prirodni satelit Triton.
Rover Zhurong - The first 100 sols of Mars exploration
4. maja 2021. godine kineski rover Zhurong je uspešno sleteo na Mars, u područje Utopia plantia. Tako je Kina postala treća zemlja koja je uspela da uspešno spusti svoju letelicu na susednu planetu. Ovo je pregled prvih 100 sola kineske misije.
Jula meseca ove godine napustio nas je Stiven Vajnberg (Steven Weinberg, 1933-2021) jedan od fizičara koji su oformili našu sadašnju sliku fundamentalne fizike i kosmologije. Priče o fizičarima takvog kalibra uvek su priče o lepoj fizici, a u ovom slučaju radi se i o interesantnom karakteru koji je imao izuzetan uticaj i u struci i van tehničkog kruga svoje struke. Evo na kraju nekoliko crtica o Vajnbergu kao osobi.
Odlučio sam pokrenuti novu temu o Suncu. Nazvao sam ju Sunčeva slikovnica. Zašto baš tako? Pa po onoj narodnoj – slika vrijedi više od tisuću riječi. S obzirom da je moj glavni posao u zvjezdarnici Apollo upravo praćenje Sunčeve aktivnosti, red je da to onda nekako predstavim javnosti na način kako je svima vama najzanimljivije – slikama. Objavljivat ću one najzanimljivije trenutke koje sam zabilježio astrofotografijom (ponekada i videom isto), a koji su po mojem mišljenju i izboru bili dovoljno atraktivni da zaslužuju ovakvu vrstu prezentacije. Nadam se da će vam se svidjeti.
Jula meseca ove godine napustio nas je Stiven Vajnberg (Steven Weinberg, 1933-2021) jedan od fizičara koji su oformili našu sadašnju sliku fundamentalne fizike i kosmologije. Priče o fizičarima takvog kalibra uvek su priče o lepoj fizici, a u ovom slučaju radi se i o interesantnom karakteru koji je imao izuzetan uticaj i u struci i van tehničkog kruga svoje struke. Sam Vajnberg je imao nekoliko značajnih doprinosa kosmologiji. Opisaćemo ovde dva najpoznatija.
Imam utisak da niko baš sa sigurnošću ne zna da objasni šta se trenutno dešava u nuklearnim reaktorima Fokušime Dai-iči. U najboljem slučaju, čak i oni koji su „imali sreću“ da budu na licu mesta, imali su ograničen uvid u to koji su procesi u nukleranim reaktorima u tom trenutku na delu, a izveštaji u medijima o situaciji su se menjali svakih nekoliko dana. Nisam neki veliki atomski stručnjak, ali me je donekle zbunjivala i postojeća terminologija – neke šipke (nuklearno gorivo se nalazi zaštićeno u metalnim šipkama) navodno su se istopile, ali to nigde nismo mogli da vidimo; radioaktivni materijal je ispušten iz reaktora, ali se radioaktivno gorivo i dalje nalazio unutra; i slično. Mislio sam da samo naši novinari i izveštači nemaju veze sa onim o čemu pišu, ali izgleda da taj virus hara i po medijima širom sveta.