Zvezdani točak, vrtljiva karta, vrteća karta, obrtna karta, planisfera… sve tu to nazivi za kartu dubokog neba koja pomeranjem jednog od svojih elemenata prikazuje nebeske objekte za birani datum i sat. Možete tako namestiti kartu da vidite izgled neba u momentu svog rođenja, ili na dan Nove godine, Osmog marta, ili za bilo koji dan i sat u godini.
Sirius je najsjajnija zvezda na noćnom nebu Zemlje. Njena prividna veličina je -1,46 m, a od nas je udaljena 8,6 svetlosnih godina. Ime ove zvezde vuče poreklo od staro-grčke reči Σείριος Seirios, u značenju užaren, usijan. To je jedna od nama najbližih zvezda, a i dalje se približava Suncu tako da joj lagano rase sjaj i to će trajati sledećih 60 000 godina. Nakon toga, rastojanje između Siriusa i Sunčevog sistema će početi da raste, ali će ipak Sirius i dalje biti najsjajnija zvezda na nebu Zemlje (izuzimajući Sunce) sledećih 210 000 godina.
Ovo je jako interesantna galaksija, posebno primamljiva astrofotografima zbog svog neobičnog izgleda.
Njena NGC oznaka je 4244, a nalazi se i u Kaldvelovom katalogu pod brojem 26, ali je najpoznatija po nadimku galaksija Igla. A zašto se zove igla, ne treba objašnjavati.
Sve svetske novine su 2. februara 1993. objavile vest da američka korporacija 'McDonnel Douglas' proučava mogućnost korišćenja dostignuća koja su postigli ruski naučnici u oblasti mobilnih sistema predviđenih za proučavanje drugih planeta. Čak se u tom cilju pristupilo testiranju novog samohonog 'Mарсохода' – prototipa proizvedenog u Rusiji. Kako ti se danas čini ova vest?
Rusija će uskoro demontirati rampu sa koje je lansiran prvi satelit na svetu, 'Sputnjik'. Rampa se nalazi na kosmodromu 'Bajkonur' u Kazahstanu i odatle se vrše lansiranja još od 1957. Danas se odatle lansiraju sve ljudske misije ka Međunarodnoj orbitnoj stanici.
Merkur je Suncu najbliža planeta i zbog toga se na našem nebu nalazi skoro uvek po danu. Zavisno od svog položaja u odnosu na Suce može da se vidi jedino u sumrak nakon što Sunce zađe, ili u radnu zoru pre nego što Sunce izađe.