Vidim da je jedna od tema koje jako intrigiraju posetioce sajta putovanje ljudi na Mars. Ogromna većina zamišlja to kao neki gest hrabrosti, svojevrsne odvažnosti koju treba da pokažemo kao vrsta i jednostavno se otisnemo. Malo se stisnemo, skupimo pare i hardver, i kao skok u hladnu vodu – stisnemo zube i pravac Mars! Nažalost, realnost je daleko od toga. Za sada ne postoji nijedan elemenat neophodan za takvo putovanje. Nijedan. Ni raketa, ni kapsula, ni baza, ni hardver, ni softveri, ni ljudstvo... čak ni grubi plan. NASA je ugrubo izračunala da bi takva dvogodišnja misija koštala oko \(400 milijardi (Nasin godišnji budžet je malo preko \)20 mld.), plus milijarde za sve nabrojano a da ne računam glavni resurs koji pravi probleme, a to je – vreme.
Razgovarao sam sa učesnicima video konferencije tokom koje je vršen prenos lansiranja američke rakete Falkon 9. Bilo je potrebno dve naše sesije da se raketa uspne do neba, jer je prvi put lansiranje otkazano desetak minuta pre starta zbog loših meteoroloških prilika.
Sinoć, 30. maja, u 21:22 h po našem vremenu raketa Falcon 9 uspešno je poletela sa lansirne rampe 39A u Kenedi svemirskom centru. Na vrhu rakete nalazila se kapsula Dragon, a u njoj dvojica astronauta Bob Benken i Dag Harlij.
Trenutno meteorološki uslovi nad Kejp Kanaveralom, odakle danas treba da poleti raketa Falkon 9 sa kapsulom sa ljudskom posadom, su dobri. Ukoliko se oni ne pogoršaju uveče u 21:22 možemo očekivati lansiranje.
Eksplozija sa potpunim uništenjem! Danas u petak oko 20:50 po našem vremenu tokom sprovođenja petog statičko paljenja raketnog motora Reptor pojavila se pukotina u donjem delu strukture i što je dovelo eksplozije celokupnog metana i kiseonika koji su se nalazili u rezervoarima. SN4, koji je prošao sve prethodne statičke testove, je uništen. Prizor je bio spektakularan i može se videti u priloženom videu. Za sada nema zvaničnih komentara.
Nedavno sam preneo 'Roskosmosove'buduće planove vezane za njihova lansiranja i otkrili smo da postoje dva relativno nova projekta. Prvi je bila raketa na metan na tečni kiseonik, nazvana 'Союз СПГ' (rus. СПГ: Сжииженный ПриродныйГаз; tečni prirodni gas), a druga je bila mala višekratna raketa sa krilima. Ubrzo je potvrđeno da je ova raketa dobila ime 'Krilo-SV' – 'Крыло-СВ' (rus. Крыло Ступень Возвращаемая; tj. 'Krilo povratni stepen'). Projekat 'Krilo-SV' je u maju 2019. potpisala je kompanija 'ЭМЗ имени В.М. Мясищева', poznata u sovjetsko doba po tome što je bila konstruktorski biro posvećen izradi bombardera. 'Krilo-SV' je mala raketa ali njen cilj nije da leti u orbitu, već da posluži kao tehnološki demonstrator za buduće veće rakete.