Astronautika: misije

Budžet NASA-e za 2012. finansijsku godinu je smanjen, ali je u njemu ipak ostao plan razvoja Vebovog (Webb) kosmičkog teleskopa. Predlog budžeta treba da bude overen u Kongresu.

Prema predlogu Bele kuće, budžet NASA-e za 2012. iznosi 17,8 milijardi dolara. To je za 924 miliona dolara manje od prve varijante budžeta, a za 684 miliona dolara manje u odnosu na budžet NASA-e 2011. Obustava eksploatacije spejs šatl je smanjila operacione troškove NASA-e za oko milijardu dolara.

James_Webb_Space_Telescope_Mirror37
Ogledala J.W. svemirskog teleskopa

U budžetu NASA-e za 2012. (finansijska godina u SAD je počela 1. oktrobra), 3,8 milijardi dolara je izdvojeno za istraživanje kosmosa. U ovu sumu je uračunat iznos od 1,2 milijarde dolara za razvoj novog kosmičkog broda MPCV na bazi projekta "Orion". Na operacione troškove NASA-e otpada 4,2 milijarde dolara, dok je ostatak novca usmeren na naučne programe.

orion
crewmodulecutaway2
Modul za posadu

U ondosu na proteklu godinu, NASA planira da za naučne kosmičke misije potroši 155 miliona dolara više nego 2011. Kongres je spreman da nastavi finansiranje razvoja Vebovog teleskopa na uštrb kresanja budžeta za komercijalne programe. Međutim, kako je projekat uveliko premašio dosadašnja planirana sredstva, Kongres zahteva dodatnu kontrolu finansiranja projekta. U 2012. izdvojeno je 530 miliona dolara za razvoj Vebovog teleskopa, dok ukupna cena projekta ne sme de predje 8 milijardi dolara.

Razvoj komercijalnog kosmičkog transporta, što je u stvari NASA-in program podrške privatnih kompanija koje rade na razvoju teretnih kosmičkih brodova, je prepolovljen. Prvobitnim planom, bio je predvidjen budžet od 850 miliona dolara za ovaj program, ali je na kraju on smanjen na 406 miliona dolara.

Uz podršku NASA-e, na razvoju kosmičkih brodova uveliko rade kompanija "SpaceX", "Sierra Nevada", "Boeing" i "Blue Origin".

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Interesantno. "Stare zvezde postaju... 8 sati ranije
  • Milan Mijić said More
    Promena da se umesto Peking na engleskom... 10 sati ranije
  • yagodinac said More
    Peking a ne Bejdžing. 11 sati ranije
  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 4 dana ranije

Foto...