Fizika

Isak Njutn i muzika sfera

portretVećina ljudi danas smatra Isaka Njutna (1642-1727) naučnikom novog doba i jednim od utemeljivača moderne nauke; međutim, svojim delom i pre svega mišljenjem, on u daleko većoj meri pripada starom dobu i moglo bi se reći da upravo s njim završava se epoha duga skoro dve hiljade godine, od antike, preko srednjeg veka do renesanse.

Opširnije: Isak Njutn i muzika sfera

Write comment (1 Comment)

Da li je Arhimed zaista mogao da podigne Zemlju?

Death of Archimedes"Dajte mi oslonac i ja ću podići Zemlju!" Uzvik se pripisuje slavnom naučniku i najvećem grčkom matematičaru, Arhimedu iz Sirakuze[1] (287 p.n.e. – 212 p.n.e.). Plutarh piše: "Jednom je Arhimed napisao sirakuškom kralju Hieronu II, svom zemljaku i rođaku, da se određenom silom može pokrenuti bilo koji predmet. Zanesen snagom svojih dokaza, on je dodao, da bi mogao pokrenuti i samu Zemlju, kada bi mogao naći dobar oslonac."

Opširnije: Da li je Arhimed zaista mogao da podigne Zemlju?

Write comment (2 Comments)

Na horizontu događaja

teleskopi

Znamo šta se dešavalo u 40 milijarditom delu sekunde nakon Velikog praska, šta se dešava u jezgrima zvezda, kako nastaju crne rupe, kako se energija pretvara u materiju, kako nastaje masa i kako se masa pretvara u energiju, koji su najsitniji delovi materije, definisali smo sile.  Ali, nemamo ništa, ni matematiku kojom možemo da predstavimo šta je unutar ili iza singularnosti.

Opširnije: Na horizontu događaja

Write comment (0 Comments)

Detektovan prvi molekul u svemiru

HeHNauka je fantastična: otkriva i ono što smo još do pre nekoliko godina smatrali da je nemoguće otkriti, ili ono što nismo ni slutili da postoji, ili ako i postoji, postoji samo u veoma bujnoj mašti, a često je skriveno daleko i duboko u tami svemira u haotičnim strujanjima divljih vetrova gigantskih oblaka gasa i prašine.

Opširnije: Detektovan prvi molekul u svemiru

Write comment (0 Comments)

Razmere u Kosmosu

svemir1

U zavisnosti od toga koju skalu razmera posmatramo, kosmos nam izgleda veoma različito. Neke su nam razmere nepojmljive kada ih posmatramo u okviru nama prihvatljivih dimenzija. Ljudska bića se osećaju prijatno i lako shvataju svoju okolinu u okvirima koji se kreću od nekoliko milimetara pa do nekoliko stotina metara, jer su to razmere sa kojima se svakodnevno kreću. Van njih, naš mozak često ne ume pravilno da rezonuje.

Opširnije: Razmere u Kosmosu

Write comment (0 Comments)

Kosmičko vreme

f1Već duže od tri decenije u literaturi se susrećemo sa ovim terminom nerazumljivim laicima. Kakvo vreme vlada u kosmosu? Radi se zapravo o terminu koji nema veze sa vremenom u Zemljinoj atmosferi ali su konceptualno bliski. U oba slučaja glavni motor je – Sunce.

Opširnije: Kosmičko vreme

Write comment (0 Comments)

Šta nam elementarne čestice mogu reći o svemiru?

inline particle astromStiven Vajnberg, teorijski fizičar, i nobelovac, u svojoj knjizi Prva tri minuta, je još 1977. godine napisao  da je „potreba praćenja istorije svemira sve do njenih početaka neodoljiva“. „Od početka moderne nauke u šesnaestom i sedamnaestom veku, fizičari i astronomi su se uvek iznova vraćali na problem porekla svemira.“

Opširnije: Šta nam elementarne čestice mogu reći o svemiru?

Write comment (2 Comments)

Komentari

  • Baki said More
    Istovremeno i fascinantno i jezivo.... 4 dana ranije
  • Boris Saksida said More
    Hehe,eto našeg i vašeg... 6 dana ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    U početku sam je pratio, posle sam... 6 dana ranije
  • Duca said More
    Da, svi su "približno toliko" sa... Pre 1 nedelje
  • Dragan Tanaskoski said More
    Broj milijardera ubrzano raste, ali ni... Pre 1 nedelje

Foto...