Profesor Miroslav Filipović, sa Univerziteta Zapadni Sidnej, sa svojim kolegama prvi je koji je detektovao takav jedan ostatak. Blesak supernove dogodio se u prostoru između Mlečnog puta i Velikog Magelanovog oblaka. Objekat nosi katalošku oznaku J0624–6948 i ima oblik prstena prečnika oko 150 svetlosnih godina.
Ovaj 28. januar. će ostati upamćen po tragediji koja se dogodila 1986. godine kada je spejs šatl Čelendžer u okviru misije STS 51L eksplodirao 73 sekunde nakon poletanja gde su smatrali svih sedam članova posade.
Prema zapisanim podacima, više puta u istoriji mojih posmatranja kometa, tokom jedne posmatračke noći uočene su po dvije komete. Pet puta su uočene po tri komete, a jednom četiri komete. Ovo je bilo drugo posmatranje u kojem su za tri časa posmatranja uočene četiri komete.
James Webb was successfully launched into space and it now orbits around the L2 point!
Posle više od 10 godina odlaganja i čekanja, konačno je lansiran najveći svemirski teleskop u istoriji – Džejms Veb. U ovoj epizodi videćemo kako je izgledalo lansiranje teleskopa Džejms Veb i videćemo koliko je koraka preduzeto da se teleskop rastavi u konačan oblik.
Meet the NASA Scientist Who Tracks Dangerous Asteroids in Earth’s Orbit
Kao fizičar u NASA-inoj Laboratoriji za mlazni pogon, MARINA BROZOVIĆ proučava asteroide u blizini Zemlje — one koji potencijalno mogu izazvati katastrofalnu štetu.
Pre dve i po godine, mala svemirska letelica LightSail 2 vinula se u nebo nošena raketom SpaceX. Smeštena je u orbiti na 700 km iznad Zemlje, objekat veličine kutije za cipele, dizajniran od strane kalifornijskog Planetary Society. Finansiran je od strane 40.000 privatnih donatora koji su uložili 7 miliona dolara. Letilica je razvila jedro od folije veličine 6 puta 6 metara.
Baš šteta što se čitaoci više ne pale za kosmičke teleskope – ima strašnih mašina! Pored proverenih kosmičkih sila, do sada su ih slale i zemlje za koje ne bi očekivali, jer pored raketa koje treba da odnesu opservatoriju u kosmos treba napraviti istu, treba prikupljati (bez)brojne naučne podatke, a posle i znati šta raditi s njima. Znači, 'treba imati bazu'. Među takve zemlje pomenuću Holandiju, Poljsku, Indiju, Koreju, Švedsku i sl. Danas bih, u skladu sa budućim izborima, da kažem nešto o budućnosti, a to je teleskop koji će poslati Evropa. Njima će to biti ako se ne varam 22. teleskop koji će – što sami, što u kolaboraciji – poslati u orbitu.
Dana 18. siječnja (januar) 2022. godine u blizini našeg planeta proletio je jedan asteroid za kojega kažu da je potencijalno opasan po nas. Otuda mu i oznaka PHA (Potentially Hazardous Asteroid) i NEO (near-Earth object). Otkrio ga je Robert McNaught iz zvjezdarnice Siding Spring Observatory u Australiji, 9. kolovoza 1994. godine. Ovaj kameni asteroid veličine 1,3 kilometara spada u skupinu Apollo asteroida.