Slikao sam na SA montaži sa Canonom 400d i jednim starim 135 mm teleobjektivom i to 17. marta i 19. marta u 22 sati.U GIF su spojene samo po jedne fotki od nekih 40 sekundi svaka.
Asteroid Vesta je otkriven je iz Bremena, Nemačka, 29. matra 1807. Otkrio ga je Vilhelm Olbers. Vesta je 4. asteroid koji je otkriven i zato ispred njegovog naziva stoji broj 4.
Istorija američkih istraživačkih rovera na Marsu je duga. I uspešna. Bez obzira što je jadni „Spirit“ definitivno izbačen iz stroja, njegov parnjak „Opportunity“ je još aktivan i zdrav. Ne treba da podsećam da bi u vreme njihovog lansiranja 2003. godine svako iz Nase bio presrećan da mu je neko garantovao da će roveri da funkcionišu makar 90 dana – „Spirit“ je radio 1944 dana, a „Oppotrunity“ radi evo već 2615 dana. Sada NASA planira njihovog naslednika, koji treba da sleti na Crvenu planetu u avgustu 2012. godine. Radi se o roveru „Curiosity“, koji će biti pet puta teži od „Spirita“. Biće veliki kao jedan (recimo) „Golf“.
Imamo godine pred sobom da gledamo i čitamo o novom Nasinom roveru i njegovim dostignućima. Pošto baš ne volim da pišem o temama koje pokrivaju drugi (a i zašto bih kad priča ima bezbroj), ovo mi je poslednja šansa da sažmem najkritičniji deo misije – i meni lično najzanimljiviji – i objasnim ono što će se večeras dogoditi. Napominjem da ovo pišem samo pola dana pre sletanja i da su vremena (sati i minuti) koja ću navoditi samo orijentaciona, a na kraju krajeva svima nama nebitna...
Gde se čita Astronomski magazin? Marino Tumpić kaže: "Astronomski magazin se čita i na e-monolitu u Parku istarskog vola u Kanfanaru, centralna Istra."
Vest je preneo u svom elektronskom izdanju časopis Astronomy. U njoj se kaže da je astronom amater Yuji Nakamura iz Japana u petak 19. marta iz svog dvorišta opazio novu. Nova je dovoljno sjajna da se može opaziti i dvogledom sa nekog pogodnog, mračnog mesta.
Skorašnji članak „Tkanje univerzuma se širi nadsvetlosnom brzinom“ i komentari koji su usledili stavili su pod lupu ovaj naizgled nemoguć fenomen koji izpočetka buni i mnoge fizičare i astronome. Kako je moguće da se svemir širi brže od svetlosti kad već više od jednog veka znamo da je brzina svetlosti najveća moguća brzina?! To ograničenje je toliko dobro istraženo i potvrđeno da je u naše vreme praktično deo inžinjeringa. Objasnićemo o čemu se tu radi i u kom smislu svemir se širi brže od svetlosti a u kom smislu ne, i kako to da nema konflikta sa Ajnštajnovim ograničenjem brzine. Drugi interesantan aspekt je da se nadsvetlosno širenje često interpretira da daleke galaksije nestaju van našeg vidlivog horizonta. Objasnićemo zašto to nije slučaj i šta se u stvari dešava sa našom slikom noćnog neba. U celini, ovaj ekstremni režim pomaže da se bolje shvati sam koncept širenja svemira.