Galaksije

Zvjezdana spiralka u dobro poznatoj četvrti

NGC3137Crop

Na ovoj novoj Slici mjeseca NASA/ESA-inog svemirskog teleskopa Hubble, u središtu pozornosti je jedna spiralna galaktika koja se iskri zvijezdama. NGC 3137 je od nas udaljena 53 milijuna svjetlosnih godina, a nalazi se u zviježđu Zračne Crpke (Antlia). Kako nam je prilično blizu, ona nam pruža izvrsnu priliku za proučavanje životnog ciklusa zvijezda, a usto kroz nju istraživači mogu proučavati galaktički sustav sličan našem.

 

Opširnije: Zvjezdana spiralka u dobro poznatoj četvrti

Write comment (0 Comments)

Naučnici pronašli kraj Mlečnog puta

MilkyWayShape

Zamislite da pokušavate da odredite tačne granice ogromne, drevne šume dok stojite u njenom najgušćem srcu. Između vas i horizonta ne nalaze se samo nepregledna stabla, već i gusta magla, kovitlaci prašine i senke koji vam kradu pogled. Upravo u takvoj poziciji se nalazimo mi, stanovnici Zemlje, dok pokušavamo da mapiramo sopstvenu galaksiju.

 

Opširnije: Naučnici pronašli kraj Mlečnog puta

Write comment (0 Comments)

Svemirski detektivi: kako smo otkrili razvoj naše galaksije

noao ngc1365

Kako smo, u beskraju kosmičkog vremena, dospeli baš ovde, u zaklonjeni krak Mlečnog puta? I još važnije, odakle zapravo potiče kiseonik koji upravo sada, dok čitate ove redove, ispunjava vaša pluća? Ova fundamentalna pitanja o našem biološkom i zvezdanom poreklu decenijama su pokretala ljudsku radoznalost, ali su odgovori često ostajali skriveni u tami dubokog svemira. Zahvaljujući revolucionarnom naučnom proboju, astronomi su po prvi put uspeli da dekodiraju hemijske „otiske prstiju“ galaksije NGC 1365, rekonstruišući njenu turbulentnu hroniku dugu 12 milijardi godina. Ovo otkriće nije samo priča o dalekim prostranstvima; ono je ogledalo u kojem tražimo odraz sopstvenog nastanka.

 

Opširnije: Svemirski detektivi: kako smo otkrili razvoj naše galaksije

Write comment (2 Comments)

Možda naša galaksija nema crnu rupu u svom srdištu?

galaksija

Decenijama je u naučnoj zajednici vladalo nepokolebljivo uverenje: u samom srcu naše galaksije, na mestu poznatom kao Sagittarius A*, nalazi se supermasivna crna rupa. Ovaj gravitacioni monstrum, koji je više od četiri miliona puta masivniji od Sunca, smatrao se neprikosnovenim sidrom oko kojeg se okreće čitav Mlečni put. Međutim, nova naučna saznanja otvaraju vrata intrigantnoj dilemi koja bi mogla da uzdrma same temelje moderne astrofizike. Možda se u srcu naše galaksije nalazi nešto drugo, nešto sasvim neobično I egzotično, ali ne crna rupa.

 

Opširnije: Možda naša galaksija nema crnu rupu u svom srdištu?

Write comment (3 Comments)

Vreme je za Hamburger (NGC 3628)

NGC3628 335

Evo sugestije: potražite narednih vedrih noći galaksiju NGC 3628, zvanu Hamburger. Sad je vreme za nju. Za taj poduhvat će vam trebati teleskop sa objektivom od bar 100 milimetra sa kojim ćete ovu galaksiju videti kao tamnu pegu, ali i to sa dosta truda i veštine. Za jasniji pogled potreban vam je teleskop većeg kalibra. 

 

Opširnije: Vreme je za Hamburger (NGC 3628)

Write comment (0 Comments)

Galaksija Triangulum

TriangulumMB

Galaksija Triangulum, poznata i kao Mesje 33 je član Lokalne galaktičke grupe kojoj pripada i naš Mlečni put. Po veličini i broju zvezda upola je manja od naše galaksije. Udaljena je oko 3 miliona svetlosnih godina. Od galaksije Andromeda je udaljena milion svetlosnih godina pa se smatra da je njen satelit. 

 

Opširnije: Galaksija Triangulum

Write comment (2 Comments)

Kako je Sunce sa 6.000 „blizanaca” pobeglo iz srca Mlečnog puta

Galaksija crop

Prirodno pretpostavljamo da je pozicija Sunčevog sistema u Mlečnom putu fiksna i trajna. Međutim, najnovija naučna saznanja sugerišu nešto sasvim drugačije: Sunce nije rođeno u ovom delu galaksije koji danas nazivamo domom. Pitanje porekla naše zvezde vodi nas duboko u prošlost, u vreme kada je kosmički pejzaž izgledao potpuno drugačije.

 

Opširnije: Kako je Sunce sa 6.000 „blizanaca” pobeglo iz srca Mlečnog puta

Write comment (0 Comments)

Prstenasto pomračenje Sunca iznad Antarktika

 EclMoonMB400

 

 Ovih dana je na internetu i u medijima bilo puno fotografija prstenastog pomračenja sunca koje se dogodilo 17. februara 2026. godine iznad Antarktika. Sve su bile prekrasne ali na žalost virtuelne, u AI izvedbi. To je razumljivo obzirom na veliko nestrpljenje ljubitelja ove pojave koji ovoga puta nisu mogli da budu na licu mesta, gde se ta pojava dešavala. Veliki doživljaj i slavlje su ovoga puta izostali.

 

 

 

 

Opširnije: Prstenasto pomračenje Sunca iznad Antarktika

Write comment (0 Comments)

Hemijska laboratorija u centru Mlečnog puta

 LaboratorijaMB 2

Snimak centralnog regiona Mlečnog puta otkriva složenu mrežu gasovitih filamenata. Dobijen pomoću Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA), ovaj jedinstveni skup podataka omogućiće istraživanje života zvezda u najekstremnijem regionu naše galaksije, u neposrednoj blizini supermasivne crne rupe u njenom središtu.

 

Opširnije: Hemijska laboratorija u centru Mlečnog puta

Write comment (1 Comment)

Komentari

  • Rajko said More
    Moram da kazem: JESAM LI VAM REKAO.
    U... 2 dana ranije
  • Драган said More
    Kako se hladi nuklearni reaktor u kosmosu? 3 dana ranije
  • Baki said More
    NASA je ranije odabrala kompanije za... 3 dana ranije
  • Ljubomir said More
    -
    - Arheolozi su već pomerili granicu,... 3 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Zanimljiv clanak, ali - ni u originalu... 4 dana ranije

Foto...