Sigurno vas interesuje pogled na našu galaksiju iz njenog središta. Uostalom, to svakog interesuje. E sad, u središtu se nalazi supermasivna crna rupa, a kad u nju upadnete, nema više. Teorija nije sasvim rešila šta bi vam se desilo u tom scenariju (verovatno biste se sveli na elementarne čestice), ali svakako ne biste mogli da...
Gledamo zajedno Star Trek: Picard trejler, ali nakon toga se pitamo da li sve filmske i tv franšize jednostavno treba da nestanu i naprave mesta za nove heroje nečijeg detinjstva.
U Zasavici nas je uhvatila oluja i to dok smo još bili na brodu. Počelo prvo neko potmulo i jedva čujno tutnjane u daljini, zatim je iznenadni laki vetar prošao rekom i zatalasao je. Onda se smračilo, a vetar počeo da povija trsku. Andrej reče: Ovo kao da smo u filmu Tarkovskog. Sumorno i preteće.
Druga kometa koju sam u poslednje vreme “lovio” teleskopom je morala da sačeka povoljnije uslove posmatranja kako bih je uopšte mogao uočiti. Prema dostupnim podacima, ukupni sjaj komete se kreće oko 12,5 magnitude. U trenutku posmatranja, kometa se nalazila u jesenjem sazvežđu Ovan, sasvim visoko iznad istočnog horizonta na svega nekoliko stepeni istočno od golim okom uočljivog asterizma sa najsjajnijom zvezdom Hamal (Alfa Ovna).
Sada više niko ne može da kaže da je Zemlja ravna ploča. U nekim kulturama se verovalo da ta ploča stoji na leđima slonova, u nekim drugim na leđima kornjača. U to se verovalo hiljadama godina i ako je bilo ljudi koji su govorii da je Zemlja lopta. Mi sada imamo čvrste dokaze da je Zemlja lopta. Prva kosmička istraživanja dala su i prve snimke Zemlje-lopte.
(Iz članka Lansirana lunarna sonda 'Chandrayaan 2' ) 22. jula 2019. u 11:13 po našem, Indija je napokon lansirala sondu 'Chandrayaan ' na Mesec. Raketa 'GSLV Mk III M1' poletela je sa SLP (Second Launch Pad) rampe kosmičkog centra Satish Dhawan. Sonda je postavljena u visokoeliptičnu početnu orbitu dimenzija 169,7×45.475 km i nagiba 21,37°. Sa ove orbite sonda će izvesti nekoliko manevara pre nego što krene prema Mesecu. Jednom kada uđe u lunarnu orbitu, postupno će smanjivati apogej sve dok se ne nađe u kružnoj orbiti visokoj 100 kilometara. Zbog toga se sletanje na Mesec neće izvoditi sve do 6. septembra.
Međutim, istina je da sovjetska vlada i politički vrh nisu ozbiljno shvatili razvoj 'N1', a još manje lunarnu arhitekturu koja bi se suprotstavila 'Apolu'. Lider zemlje, Nikita Hruščov je kosmički program video kao dobar način da SSSR propagandno prihoduje, te je vršio pritisak na Koroljeva da sprovodi sve bombastičnije misije za širu javnost (let Terješkove, izlazak Leonova u kosmos, itd.), ali, paradoksalno, nije snažno podržavao njegov lunarni program, pogotovo što je smartao da je 'Apolo'ništa drugo do blef.