Lovac na planete
- Detalji
- Kategorija: TV Astronomija
- Datum kreiranja: ponedeljak, 23 avgust 2021 15:01
- Autor Astronomski magazin
Lovac na planete
Write comment (0 Comments)
Lovac na planete
Write comment (0 Comments)
Rođenje kontinenta - Dokumentarni film
Opširnije: Rođenje kontinenta - Dokumentarni film
Write comment (0 Comments)
Lifespan Comparison: The Shortest and Longest Lifespans of Animals
Mnoge životinje s kojima dolazimo u kontakt žive mnogo kraće od nas, ljudi. Ali ima i onih koji nas po dužini života nadmašuju i to mnogo puta. Znate li koliko dugo žive kamile, koliko golubovi, a koliko miševi? Ili, npr. muve, krtice? Koliko dugo živi velika bela ajkula?
Opširnije: Poređenje: Najkraći i najduži životni vek životinja
Write comment (0 Comments)Timeline: What If There Were Only 100 People On Earth?
Zbilja, zamislite da iz nekog razloga na planeti odjednom živi svega 100 ljudi. Šta bi se desilo, da li bi se i kada ljudska civilizacija oporavila i vratila na normalan način života? I da li bi to bilo normalno?
Opširnije: Šta ako bi na Zemlji bilo samo 100 ljudi?
Write comment (0 Comments)Putovanje kroz galaksije | National Geographic Mag
Opširnije: Putovanje kroz galaksije | National Geographic Mag
Write comment (0 Comments)U potrazi za novom Zemljom - Egzoplaneti - Dokumentarni film
Opširnije: U potrazi za novom Zemljom - Egzoplaneti
Write comment (1 Comment)Moons of the Solar system - Phobos and Deimos
Kada je Galileo Galilej otkrio četiri Jupiterova satelita početkom 17. veka, nametnulo se pitanje da li i druge planete imaju svoje satelite. Tada je počela i potraga za tim telima, ali tek u 19-om veku su otkrivena dva Marsova satelita. Mars je rimski bog rata pa su i ova dva satelita dobila prigodna imena Užas (Deimos) i Strah (Phobos). Pogledajte priču o ovom satelitima.
Opširnije: Meseci Sučevog sistema - Fobos i Dejmos
Write comment (0 Comments)Galaksije
Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija. Patuljaste galaktike sadrže nekoliko desetaka milijuna zvijezda, a divovske do 1014 zvijezda koje se nalaze se u orbiti oko zajedničkog centra mase. Smatra se da se u središtima većine galaktika nalaze supermasivne crne rupe. Galaksije također mogu sadržavati mnogostruke zvjezdane sustave, zvjezdane skupove i raznovrsne međuzvjezdane oblake. Promjer galaktike može biti od 5 000 do 500.000 svjetlosnih godina. Sunce je samo jedna od najmanje 100 milijardi zvijezda u galaktici zvanoj Mliječni put.
Write comment (0 Comments)
VRT FIZIKE: Postanak replikatora
„Još uvek ne znamo da napravimo veštačku inteligenicju ali znamo da napravimo veštački život. Život ne mora da liči na nas“, kaže dr Aleksandar Bogojević iz Instituta za fiziku u Beogradu u trideset prvoj epizodi naučnopopularnog video-serijala „Vrt fizike“ posvećenoj replikatorima.
Opširnije: VRT FIZIKE: Postanak replikatora
Write comment (0 Comments)Perseid Meteor Shower 2021
Aleksandar Vukićević
Opširnije: Perseidi 2021 - time lapse: A. Vukićević
Write comment (0 Comments)
Comparison: Fastest Fictional Characters
Šta mislite ko je brži miš Spidi Gonzales ili ptica Road Raner? Koliko je brz Hulk? Ko je najbrži od izmišljenih likova?
Opširnije: Poređenje: Najbrži izmišljeni SF lik
Write comment (0 Comments)Potraga za vanzemaljskim životom u svemiru - 1.dio - Dokumentarni film
Znanstvenici su nadohvat odgovoru na jedno od najvažnijih pitanja: Da li smo sami u svemiru? Ovaj dokumentarni film uvodi gledatelje u slike i zvukove drugih planeta dok vrhunski astrobiolozi objašnjavaju njihove promjene te kako razmišljaju o potencijalnom životu u našem Sunčevom sustavu.
Opširnije: Potraga za vanzemaljskim životom u svemiru - 1.dio - Dokumentarni film
Write comment (0 Comments)Planets through a telescope. Expectation and Reality
Vidite divne fotografije planeta u nekom časopisu, elektronskom ili papirnom svejedno i slike vas raspamete. Poželite da i sami vidite te nebeske lepote kroz teleskop i kupite jedan, malo veći, moćniji, onaj što uvećava pet stotina puta (tako neki prodavci objašnjavaju). Zatim pogledate kroz njega i – razočarate se. Strašno se razočarate, zato što ste očekivali mnogo više, veće i oštrije, a dobili ste sasvim skromnu sliku sa nekom pegicom, malo mutnjikavom, na kojoj zapravo ništa i ne vidite.
Opširnije: Planete kroz teleskop: očekivanje i realnost
Write comment (0 Comments)Između Marsa i Jupitera ima na milione asteroida. To su stene najrazličitijeg oblika, od sasvim nepravilnog do okruglog, i različitih veličina od nekoliko metara u prečniku do blizu hiljadu. Zašto od tih tela nije stvorena planeta?
Otkrijte ovo ali saznajte i druge interesantne činjenice o asteroidima
Opširnije: Zašto nije formirana planeta u pojasu asteroida
Write comment (0 Comments)