Dvadeset prvog decembra u 80. godini preminuo je astronaut Brus Mekendles drugi (Bruce McCandless II), prvi čovek koji je bio u otvorenom kosmosu bez fizičke veze sa kosmičkim brodom.

1 Mekendles
Brus Mekendles (1937-2017.)

Kakva podudarnost! Jutros sam prelistavajući najnoviji, januarski broj časopisa “Spejsflajt” (Spaceflight) Britanskog interplanetarnog društva (BIS), na poslednjoj stranici pročitao tekst o poseti Velikoj Britaniji astronauta Mekendlesa početkom novembra. Tada je u Glasgovu, gradu svojih davnih škotskih predaka, održao predavanja u okviru programa “Kosmičke lekcije” (Space Lectures) tokom kojih astronauti-veterani putuju po evropskim gradovima i mladima govore o svojim kosmičkim misijama i budućnosti astronautike. Lekcije su ujedno prilika za donacije različitim dobrotvornim organizacijama, uključujući UNICEF.

Tekst je nosio šaljivi naziv “Mekendles bez sigurnosnog užeta”, aludirajući na njegovu istorijsku kosmičku šetnju od pre 23 godine, kada je postao prvi čovek koji je, bez ikakve fizičke veze sa svojim kosmičkim brodom šatlom “Čalendžer” (Challanger), boravio u otvorenom kosmosu.

I, po završetku ovog kratkog teksta propraćenog dvema fotografijama slavnog astronauta, sa portala FPSpace stigla je kratka vest da je 21. decembra 2017. u 80. godini preminuo – Brus Mekendles! Javljeno je da je preminuo u Kaliforniji, bez navođenja uzroka smrti.

Mekendles je član čuvene pete grupe astronauta NASA-e koja je odabrana aprila 1966. za letove u okviru mesečevog programa “Apolo” (Apollo). Iz ove grupe, tri astronauta su kročila na Mesec, dok su petorica, kao piloti komandnog broda, dok su njihove kolege bile na površini, kružili oko Meseca.

Rođen je 8. juna 1937. u Bostonu (Mičigen). Diplomirao je 1958. na Nacionalnoj pomorskoj akademiji, sedam godina kasnije je magistrirao elektrotehniku na Stenfordskom univerzitetu. Zanimljivo, 1987. u Hjustonu je magistrirao i – trgovinu.

Po diplomiranju, 1958. pristupa vojno-mornaričkoj službi, prvo kao pilot-kursant, a dve godine kasnije, po završetku letačke obuke, postaje mornarički pilot. Učestvovao je u pomorskoj blokadi Kube, u vreme izbijanja kubanske krize u jesen 1962. Kada je 1965. spremao magistarski na Stenfordu, prebačen je u rezervni sastav Ratne mornarice. Do tada je imao ukupan nalet od 5200 časova na osam tipova reaktivnih aviona i jednom helikopteru. 

2 Mekendles
Mekendles, kao mornarički pilot

Kao što smo naveli, aprila 1966. kada je imao manje od 29 godina, postaje najmlađi kandidat pete grupe astronauta NASA-e. Pored mladosti, kako nije bio probni pilot, a uz to je praktično kao civil pristupio odredu astronauta NASA-i gde su vojni piloti, posebno oni iz elitne grupe probnih pilota, imali specijalan status, Mekendles nije mogao da očekuje imenovanje u neku od posada koje su se pripremale za letove u mesečevom programu “Apolo”. Istina, imao je čast da bude jedan od "kapkoma" dok su Armstrong i Odlrin bili na Mesecu jula 1969. (CapCom - onaj ko održava vezu sa kapsulom, odnosno astronautima).

A onda je naznačen u posada podrške misije “Apolo-14”. Posada podrške je bila treća ekipa uglavnom sastavljena od astronauta grupe formirane 1966. koja je imala zadatak da osnovnoj i rezervnoj posada olakša složenu obuku na trenažerima komandnog i mesečevog modula u Hjustonu, i na terenu, za vreme geoloških priprema. Kada astronaut postane član treće, posade podrške, bio je to ohrabrujući signal da će uskoro dobiti mesto u rezervnoj ekipi neke od budućih ekspedicija. A biti u rezervnoj posada značilo je da je astronaut na korak do imenovanja u neku od osnovnih posada.                  

3 Mekendles

Mekendles u Kontroli kosmičkih letova u Hjustonu,
snimljen za vreme prvog boravka ljudi na Mesec

Kako je program “Apolo” ugašen pre završetka svih planiranih misija (poslednja je trebala da bude misija “Apolo-20”), Mekendles je morao da se oprosti sa svojim snovima o letu na Mesec. Ali, uskoro je stigla nagrada - imenovan u rezervnu posadu prve ekspedicije na američkoj orbitalnoj stanici “Skajlab” (Skylab). Tokom priprema, bio je uključen u grupu astronauta koja je testirala jedinicu za slobodno kretanje čoveka u otvorenom kosmosu (MMU), bez sigurnosnog užeta. Prototip jedinice MMU je bio na “Skajlabu”, međutim, posle tri dugotraje misije, u februaru 1974. ovaj program je ugašen, tako da ni tada Mekendles  nije leteo u kosmos.

Morao je da čeka još deset godina posle toga, da konačno dođe njegov zvezdani čas.

Sa “Apolom” i “Skajlabom” zauvek smeštenim u istoriji astronautike, SAD su se okrenule svom sledećem velikom kosmičkom programu – “Spejs šatl” (Space Shuttle). Tamo prelaze svi oni astronauti koji nisu napustili NASA-u, veterani sa “Apola” i oni koji još nisu leteli u kosmos. Oni su, naoružani strpljenjem, godinama trenirali na novom krilatom kosmičkom brodu spejs šatl, u nadi da će konačno dobiti priliku da lete u kosmos. Među njima je bio i Mekendles.        

4 Mekendles

Posada misije STS-41B - (l-d) Stjuart, Brand, Meknir, Gibson i Mekendles

Prvi kosmički let obavio je od 3. do 11. februara 1984, posle osamnaest godina provedenih kao astronaut NASA-e. Bio je specijalista misije STS-41B šatla “Čalendžer”. Tada je dva puta izlazio u otvoreni kosmos i, kao prvi čovek izvan kosmičkog broda radio bez ikakve fizičke veze sa šatlom. Na leđima, Mekendles je nosio manevarsku jedinicu MMU pomoću čijih mikromotora se kretao kroz kosmički prostor. Tada je praktično bio prvi čovek-satelit koji je bio udaljen od šatla nekih 90 metara. U Kontroli misije u Hjustonu, gledajući ga na velikom ekranu kako “plovi” na fonu tamnog kosmosa, neko se našalio nadimkom “Brus Mek Kordles” (McCordless – ili “Mek bez sigurnosnog užeta”).  

5 Mekendles

6 Mekendles

7 Mekendles

Čovek-satelit - Bruse Mekendles iznad planete

Drugi kosmički let Mekendlesa usledio je šest godina kasnije. Obavljen je od 24. do 29. aprila 1990. u misiji STS-31 šatla “Diskaveri” (Discovery). Kao i njegov prvi let, i sada je misija bila specijalnog tipa. Tokom nje astronauti su postavili na orbitu visine od preko 600km Hablov (Hubble) kosmički teleskop, koji i sada, posle toliko godina šalje tako dragocene podatke o tajnovitim kosmičkim objektima u dubinama Vasione.

8 Mekendles

Posada misije STS-31 (l-d) Boulden, [rajver, Salivenova, Mekendles i Hauli

9 Mekendles

Mekendles pred iskrcavanje Hablovog teleskopa

10 Mekendles

Hablov teleskop posle iskrcavanja iz tovarnog prostora šatla "Diskaveri"

Ovo je ujedno bio i rastanak Mekendlesa sa kosmosom. Nekoliko meseci kasnije, Mekendles napušta NASA-u. Imao je 53 godine, što i nije tako mnogo, ali za nove kosmičke letove trebao je ponovo da stane u red, da čeka i uporno i naporno trenira. Uz to, dolazile su nove, mlađe generacije astronauta. Bilo je vreme za promene. Za razliku od većine svojih kolega koje su posle odlaska iz NASA-e kosmosu potpuno okretali leđa i prelazili, najčešće u različite privatne kompanije koje nisu imale veze sa kosmosom, Mekendles prelazi u kompaniju “Martin Marieta Astronautiks” (Martin Marietta Astronautics), gde učestvuje u projektima koje je ova kompanija radila za NASA-u. 

Mekendles je proveo 53 godine u braku sa Bernise Dojl (Bernice Doyle), sa kojom je imao sina Brusa III (rođenog 1961.) i ćerku Trejsi (Tracey), rođene 1963. Sa drugom suprugom Elen (Ellen), prokrstario je gotovo 2000 kilometara po Škotskoj, početkom novembra 2017.

Bila je to poslednja velika avantura Brusa Mekendlesa.

mekendles

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...