Danas 13.7. se može videti konjukcija Marsa i Venere. Planete će prividno, jedna od druge, biti udaljene samo 0,5°. Kažemo prividno jer u stvarnosti one su jedna od druge trenutno udaljene 106 astronomskih jedinica (AJ = 150 miliona km)
I u Americi postoje spineri, pa se kaže da 'stižu najave' da će 2021. biti lansiran NASA-in 'Cislunar Autonomous Positioning System Technology Operations and Navigation Experiment', ili CAPSTONE, CubeSat u do sada nikad korišćenu cislunarnu orbitu u blizini Meseca, planiiranu za kosmičku stanicu 'Gateway'.
Sinoć je Zemlja bila najdalje od Sunca. Ta se udaljenost naziva afel, a u siječnju se Zemlja nalazila najbliže Suncu i tada kažemo da je Zemlja u perihelu. Da se kojim slučajem nalazimo recimo u Australiji, stvari bi nam bile logične jer je početkom godine tamo ljeto, pa bi se podrazumijevalo da je to zato što je tada Zemlja najbliže Suncu. No, kako nismo u Australiji, malo je čudno da je u zimi Sunce Zemlji najbliže, a sada, u ljetu kada nas prže vrućine, a u Australiji je zima, ispada da je Zemlja najdalje od Sunca. Je li to logično? Na prvu i nije. Ali to je samo prividno tako. Naime, kako je Zemljina staza oko Sunca gotovo savršena kružnica, tih 5 milijuna kilometara, što je oko 3,5 % razlike, ne predstavlja ama baš nikakvi razlog da na Zemlji budu takve razlike u temperaturi. Pa zašto onda ipak postoje?
Mada toga nismo svesni često smo zasuti zracima svemira. Neke od tih zraka uspešno blokira naša atmosfera što je za nas i čitav živi svet dobro, jer inače ne bismo postojali, ali drugi su prodorniji i prolaze ne samo kroz nas nego kroz sve, pa i celu planetu. Bukvalno.