Zašto baš prvog siječnja a ne primjerice drugog ožujka (marta) ili prvog travnja (aprila)? Sa stajališta astronoma Nova bi godina mogla započeti u bilo kojoj točci Zemljine orbite oko Sunca. Prvog siječnja se na Zemlji a ni u svemiru ne događa ništa posebno, dapače to je sasvim običan dan. Početak godine je više društvena, dogovorena stvar. Mogla bi primjerice započeti prvog dana zime od kada noći postaju sve kraće a dani sve duži, Babilonci i Heleni su tako radili. Nama bliži Rimljani su pak godine započinjali prvog dana proljeća. Asirci su pak godine započinjali prvog dana jeseni. A zašto ne prvog dana ljeta ili bilo kojeg dana u Zemljinom krugu oko Sunca?
Ljudi su tisućljećima gledali u nebo i pitali se jesu li sami u svemiru. Danas smo odgovoru na to pitanje bliži nego ikad. Neki znanstvenici vjeruju da ćemo u bliskoj budućnosti imati priliku prvi put vidjeti svoje izvanzemaljske rođake.
Ako je 2020. bila godina koronavirusa, 2021. će biti godina nade u borbi protiv kovida. U kosmosu – bar ovom 'našem' –neprikosnoveni protagonisti će svakako biti James Webbov teleskop, program 'Artemis', 'SpaceX', Kina i Mars. Nakon bezbrojnih odgađanja i više od deset milijardi dolara, najsloženiji, najveći, najskuplji i najambiciozniji kosmički teleskop poleteće – napokon! – 31. oktobra ove godine raketom 'Ariane 5 ECA's rampe u Francuskoj Gijani. Kad stigne u orbitu, infracrveni teleskop 'James Webb' (JWST), težak 6,2 tone i opremljen sklopivim i segmentiranim ogledalom od 6,5 metara, započeće mučno dvonedeljno putovanje do Lagranžove tačke L2 sistema Zemlja-Sunce. Tokom putovanja, teleskop će raširiti svoje različite delove kao da je reč o kakvom kosmičkom origamiju. 'JamesWebb' obećava revoluciju u praktički svim granama astrofizike. Njegove slike i podatke će istraživači koristiti u narednim decenijama. Iako se ponekad naziva 'Hubblovom' zamenom, 'James Webb' će promatrati samo infracrveno područje spektra, dok 'Hubble' promatra uglavnom vidljivi deo (a takođe i ultraljubičasto i blisko infracrveno područje). Talasne dužine koje će 'James Webb' analizirati ne mogu da se posmatraju sa Zemlje zbog naše atmosfere, stoga je čitava naučna zajednica željno čekala ovaj instrumenat.
What do we know about Halley's comet and when will it return? Discoveries of the Halley armada
Sve bitno o najpoznatijoj, Helejevoj kometi: istorijat, kako je i kada otkrivena i šta su o njoj saznale svemirske sonde. I koliko puta je do sada bila na našem nebu…
Panoramu kosmosa 2020. godine mogli bi sažeti u tri reči: koronavirus, 'SpaceX' i Kina. 2020. je bila godina pandemije kovida koja je paralisala svet i imala značajan uticaj na svemirske aktivnosti, iako vrlo neravnomerno, zavisno od zemlje. 'SpaceX' je potukao vlastiti rekord i lansirao 26 misija - jednu od njih suborbitalnu - što je 'Falcon 9' učinilo najčešće lansiranom raketom ove godine. Zapravo, 'SpaceX' je izveo gotovo 70% svih orbitalnih lansiranja SAD, što je ove godine doseglo rekordnih 37 (44 ako uzmemo u obzir raketne misije 'Electrona' iz Novog Zelanda, jer je 'Rocket Lab' američka kompanija). Sa svoje strane, Kina je s 39 orbitalnih misija, ponovno dostigla rekord iz 2018. i treću godinu zaredom je zemlja koja je izvela najviše orbitalnih lansiranja sa svoje teritorije. Ukupno je, uprkos pandemiji, u svetu tokom 2020. pokrenuto 114 orbitalnih misija, što je jednako prethodnom rekordu u lansiranju iz 2018. godini (pre 90-ih je bilo godina s većim brojem orbitalnih lansiranja, od kojih je većina bila posvećena vojnoj aktivnosti povezanoj s Hladnim ratom).
Pišući nedavno o kvaru jednog od računara na Nasinom roveru 'Curiosity', zainteresovao sam se za 'mozgove' sondi o kojima pišem već godinama. Neki od njih već decenijama rade u najekstremnijim uslovima, na niskim temperaturama, bombardovani kosmičkim zračenjem, oslanjajući se na sebe, svoj po pravilu skromni hardver i genijalnos tehničara na Zemlji, od kojih mnogi nisu bili ni rođeni kada je dotični računar projektovan.
2021. godina je obična, redovno, ima 365 dana, počinje u petak a i završava se u petak. Takav slučaj, da godina počinje i završava se istog dana u nedelji, važi za redovne godine. Prestupne počinju dan kasnije.
Pogon sa konstantnim ubrzanjem je najobećavajući pogon za svemirska putovanja. Za razliku od postojećih pogona koji u kratkom vremenu daju veliko ubrzanje, od više G (G je sila kojom nas Zemlja privlači i našoj masi daje našu težinu), pogon konstantnog ubrzanja konstantno ubzava svemirski brod ubrzanjem od 1G (dodatnih 9,81 m/s svake sekunde). 1G je idealno ubrzanje za čoveka jer se time stvora veštačka gravitacija. Putnici bi imali svoje zemljske težine i osećali bi se prijatno kao na Zemlji. Ne bi bili u pogubnom po zdravlje bestežinskom stanju ili pod velikim G.
Zašto baš prvog siječnja a ne primjerice drugog ožujka (marta) ili prvog travnja (aprila)? Sa stajališta astronoma Nova bi godina mogla započeti u bilo kojoj točci Zemljine orbite oko Sunca. Prvog siječnja se na Zemlji a ni u svemiru ne događa ništa posebno, dapače to je sasvim običan dan. Početak godine je više društvena, dogovorena stvar. Mogla bi primjerice započeti prvog dana zime od kada noći postaju sve kraće a dani sve duži, Babilonci i Heleni su tako radili. Nama bliži Rimljani su pak godine započinjali prvog dana proljeća. Asirci su pak godine započinjali prvog dana jeseni. A zašto ne prvog dana ljeta ili bilo kojeg dana u Zemljinom krugu oko Sunca?
Panoramu kosmosa 2020. godine mogli bi sažeti u tri reči: koronavirus, 'SpaceX' i Kina. 2020. je bila godina pandemije kovida koja je paralisala svet i imala značajan uticaj na svemirske aktivnosti, iako vrlo neravnomerno, zavisno od zemlje. 'SpaceX' je potukao vlastiti rekord i lansirao 26 misija - jednu od njih suborbitalnu - što je 'Falcon 9' učinilo najčešće lansiranom raketom ove godine. Zapravo, 'SpaceX' je izveo gotovo 70% svih orbitalnih lansiranja SAD, što je ove godine doseglo rekordnih 37 (44 ako uzmemo u obzir raketne misije 'Electrona' iz Novog Zelanda, jer je 'Rocket Lab' američka kompanija). Sa svoje strane, Kina je s 39 orbitalnih misija, ponovno dostigla rekord iz 2018. i treću godinu zaredom je zemlja koja je izvela najviše orbitalnih lansiranja sa svoje teritorije. Ukupno je, uprkos pandemiji, u svetu tokom 2020. pokrenuto 114 orbitalnih misija, što je jednako prethodnom rekordu u lansiranju iz 2018. godini (pre 90-ih je bilo godina s većim brojem orbitalnih lansiranja, od kojih je većina bila posvećena vojnoj aktivnosti povezanoj s Hladnim ratom).
Pišući nedavno o kvaru jednog od računara na Nasinom roveru 'Curiosity', zainteresovao sam se za 'mozgove' sondi o kojima pišem već godinama. Neki od njih već decenijama rade u najekstremnijim uslovima, na niskim temperaturama, bombardovani kosmičkim zračenjem, oslanjajući se na sebe, svoj po pravilu skromni hardver i genijalnos tehničara na Zemlji, od kojih mnogi nisu bili ni rođeni kada je dotični računar projektovan.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
