- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 21 decembar 2025 10:26
-
Autor Astronomski magazin

Zamislite razgovor između dva fizičara teorije struna. S jedne strane je Brajan Grin, proslavljeni fizičar i komunikator nauke. S druge, Edvard Viten, čovek koga Grin predstavlja kao "opšte smatranog najvećim fizičarem naše ere". Viten, jedini fizičar koji je ikada dobio Fildsovu medalju, najviše priznanje u matematici, skromno odgovara: "Rekao si da me nećeš sramotiti." Upravo taj spoj briljantnosti i intelektualne iskrenosti postavlja scenu za interesantan dijalog. Iz tog razgovora izdvajamo nekoliko ideja – nekoliko prozora u um izuzetno produktivnog i intelektualno uticajnog teoretičara koji se suočava sa najdubljim misterijama kosmosa, ne sa arogancijom, već sa dubokim poštovanjem prema onome što još uvek ne znamo.
Opširnije: Ideje koje menjaju stvarnost: Razgovor sa Edvardom Vitenom
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: nedelja, 21 decembar 2025 00:09
-
Autor Astronomski magazin

Jedan od najpoznatijih principa u fizici je Ajnštajnova univerzalna granica brzine: ništa ne može putovati brže od svetlosti. To je ideja koju intuitivno razumemo. Kada bi Sunce iznenada nestalo, ne bismo to primetili odmah. Prošlo bi osam minuta pre nego što bi tama zavladala i pre nego što bi Zemlja odletela u svemir. Ovaj princip lokalnosti – ideja da se uticaji šire od mesta do mesta, a ne trenutno – temelj je moderne fizike.
Opširnije: Brže od svetlosti
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: četvrtak, 18 decembar 2025 00:03
-
Autor Astronomski magazin

Fuziona energija, dugo smatrana rešenjem koje je uvek "50 godina daleko", sada privlači milijarde dolara investicija, signalizirajući da su ključne tehnološke prepreke značajno umanjene ili rešene. Centralni cilj je izgradnja "zvezde u kavezu" — stvaranje i održavanje minijaturnih sunca na Zemlji unutar reaktora. Ovaj izveštaj sintetiše ključne izazove i rešenja u postizanju održive fuzione energije, sa posebnim fokusom na jednu od poslednjih velikih prepreka: projektovanje i izgradnja fizičkog suda za zadržavanje fuzione reakcije.
Opširnije: Fuziona energija: Prevazilaženje poslednje barijere
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 17 decembar 2025 00:04
-
Autor Astronomski magazin

Stiven Vajnberg, jedan od najznačajnijih fizičara 20. veka, ostavio je iza sebe izjavu koja istovremeno fascinira i uznemirava. Ona sažima jedan od najvećih paradoksa sa kojima se suočavamo dok istražujemo kosmos:
"Što nam se univerzum čini razumljivijim, to nam se takođe čini besmislenijim."
Opširnije: Što nam se univerzum čini razumljivijim, to je besmisleniji
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: subota, 13 decembar 2025 18:15
-
Autor Čedomir Stanković

...ili je, paradoksalno, najveći čuvar mira?
Opširnije: Da li je nuklearno oružje najopasnije?
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: subota, 06 decembar 2025 00:18
-
Autor Astronomski magazin

Neverovatne priče iz sveta fizike i astronomije
Opširnije: Ajnštajnova najveća greška i druge priče
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: sreda, 03 decembar 2025 20:32
-
Autor Astronomski magazin

Na kraju, u dalekoj budućnosti, ostaće samo stare, crvene, prigušene zvezde koje će tinjati bilionima godina. Ali i one će se na kraju ohladiti i zgasnuti, ostavljajući iza sebe mračan, hladan i prazan kosmos. Ova slika tihog, postepenog nestajanja svetlosti potpuno je drugačija od popularnih predstava o apokaliptičnom „kraju sveta“. Dok se svetla budu gasila zvezdu po zvezdu, sama struktura galaksija, tih zvezdanih gradova, prolaziće kroz sopstvenu nasilnu transformaciju.
Opširnije: Kraj univerzuma (koji možda i ne postoji)
- Detalji
-
Kategorija: Fizika
-
Datum kreiranja: subota, 29 novembar 2025 00:10
-
Autor Astronomski magazin

Svuda oko nas dokle nam pogled doseže nalazi se hiljade triliona milijardi objekata. Možda ovaj broj nije pravilno i najpametnije napisan, ali shvatate: ima mnooogo tela svuda oko nas, naročito na nebu. Na nebu vidimo galaksije, planete, satelite, zvezde, a znamo da su tu negde i crne rupe i magline i oblaci gasova. Od čega je sve to? Fizičari govore da je svet, bar što se sastavnih dolova tiče, mnogo jednostavniji nego što nam se na prvi pogled učini.
Opširnije: Sastavljeni smo samo od 3 stvari