Fizika

Činjenice o tamnom univerzumu

kosmos

Opšte je poznata činjenica da je ogroman deo našeg univerzuma, oko 68%, sačinjen od misteriozne "tamne energije" koja uzrokuje ubrzano širenje kosmosa. Uprkos njenoj dominantnoj ulozi, zapanjujuće je koliko malo zapravo znamo o njenoj fundamentalnoj prirodi i poreklu. Ona ostaje jedna od najvećih zagonetki moderne astrofizike, detektivska priča kosmičkih razmera.

 

Opširnije: Činjenice o tamnom univerzumu

Write comment (0 Comments)

Moćan nevidljivi deo kosmosa

Low Res Comparison vGL

Tamna materija je jedna od najvećih misterija kosmosa. Ona je nevidljiva, ali čini dominantan deo univerzuma. Iako je ne možemo direktno videti, njen uticaj je svuda oko nas. Sada, zahvaljujući Svemirskom teleskopu Džejms Veb, imamo najdetaljniju mapu tamne materije ikada napravljenu, koja otkriva njen dubok uticaj na sve što vidimo – uključujući i nas same. 

 

Opširnije: Moćan nevidljivi deo kosmosa

Write comment (1 Comment)

Da li se tamna energija menja tokom kosmičkog vremena?

 TamnaEnergija 3

Nedavne analize velikih kosmoloških posmatranja ukazuju na mogućnost da tamna energija, komponenta odgovorna za ubrzano širenje svemira, možda ne ostaje konstantna tokom kosmičke istorije. Tim kosmologa okupljen oko eksperimenta DESI (Dark Energy Spectroscopic Instrument) objavio je prošlog proleća rezultate koji sugerišu odstupanja od standardnog kosmološkog modela, poznatog kao ΛCDM. Nove analize, zasnovane na približno dvostruko većem skupu podataka, dodatno pojačavaju ovu indikaciju.

 

Opširnije: Da li se tamna energija menja tokom kosmičkog vremena?

Write comment (1 Comment)

Zašto Matriks ipak ne postoji: Zid koji simulacija ne može da probije

NoMatrix

Ideja da živimo unutar gigantske kompjuterske simulacije više nije rezervisana samo za kasnonoćne razgovore na internet forumima ili naučnofantastične romane. Od kultnog filma The Matrix, preko provokativnih filozofskih argumenata Nicka Bostroma, pa sve do vrtoglavog uspona veštačke inteligencije, "hipoteza o simulaciji" dobila je neobičan status kredibiliteta u savremenoj kulturi. Silicijumska dolina nas decenijama ubeđuje u dogmu da je "sve informacija", a ako moć procesiranja nastavi da raste, čini se logičnim da će napredne civilizacije neizbežno kreirati digitalne kosmose. Postavlja se ključno pitanje: Da li je naš univerzum zaista samo kompleksan softver koji radi na nekom neshvatljivo moćnom serveru?

 

Opširnije: Zašto Matriks ipak ne postoji: Zid koji simulacija ne može da probije

Write comment (15 Comments)

Kako je izmereno rađanje kvantne povezanosti u atosekundama

Kvantnaveza

U jednom jedinom treptaju oka, koji za nas traje tek delić sekunde, u mikrosvetu kvantne mehanike odigraju se čitave istorije procesa koji prkose ljudskoj intuiciji. Dok svakodnevno iskustvo procese poput kvantne povezanosti (entanglement) kategoriše kao „trenutne“, nauka je konačno uspela da dešifruje hronološki kod onoga što smo smatrali neuhvatljivim. Jedna od najvećih misterija moderne fizike sada je pod lupom u nezamislivo kratkim vremenskim intervalima, otkrivajući nam da čak i „trenutno“ ima svoj početak, trajanje i strukturu.

 

Opširnije: Kako je izmereno rađanje kvantne povezanosti u atosekundama

Write comment (5 Comments)

Zašto na slikama iz svemira ne vidimo zvezde?

zus1

Upadljivo odsustvo zvezda na fotografijama iz svemira godinama je podsticalo teorije zavere, naročito one koje tvrde da je sletanje na Mesec bilo lažirano. Međutim, istina nije skrivena u nekom tajnom studiju, već u jednostavnim i fascinantnim naučnim objašnjenjima.

 

Opširnije: Zašto na slikama iz svemira ne vidimo zvezde?

Write comment (0 Comments)

Lov na graviton: otkrića koja bi mogla da sruše Ajnštajna

graviton1

Najtraženija čestica u fizici nije čestica tamne materije – to je graviton, kvant gravitacije. Njegovo merenje bilo bi nedvosmislen dokaz da je Ajnštajnova teorija na kraju nepotpuna i da mora biti zamenjena kompletnijom teorijom koja prostor-vremenu daje kvantna svojstva. Decenijama se smatralo da je direktno merenje ove čestice nemoguće, što je predstavljalo jednu od najvećih prepreka u modernoj fizici.

 

Opširnije: Lov na graviton: otkrića koja bi mogla da sruše Ajnštajna

Write comment (1 Comment)

Komentari

  • Baki said More
    “...čime se rešava zagonetka stara... 18 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Prelepo! 21 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Željko Kovačević 1 dan ranije
    U pravu... 1 dan ranije
  • Ateista said More
     Ako sam vernik red je da budem... 1 dan ranije
  • Goran said More
    Gospodin Tanaskoski u... 2 dana ranije

Foto...