Fizika

Kvantni skok u duboki svemir

KavntniteleskopCrop

Čak i najmoćniji današnji teleskopi suočavaju se sa nevidljivim zidom koji postavlja klasična fizika. Posmatranje dubokog svemira trenutno podseća na pokušaj čitanja sitnog teksta kroz zamagljeno staklo; bez obzira na to koliko je ogledalo teleskopa precizno brušeno, fundamentalna ograničenja u prikupljanju svetlosti čine slike dalekih zvezda i galaksija neizbežno "mutnim".

 

Opširnije: Kvantni skok u duboki svemir

Write comment (0 Comments)

Koliko je zaista star svemir? Hablova tenzija

UniverzumHT

Određivanje starosti svemira jedna je od najuzbudljivijih detektivskih priča u istoriji nauke. Poput istražitelja koji pokušavaju da rekonstruišu događaje na osnovu tragova ostavljenih u vremenu, astronomi decenijama tragaju za preciznim „kosmičkim satom“. Međutim, umesto konačnog odgovora, naišli smo na pravu „kosmičku glavobolju“ poznatu kao Hablova tenzija (Hubble tension).

 

Opširnije: Koliko je zaista star svemir? Hablova tenzija

Write comment (0 Comments)

Putovanje bez kretanja

PutovanjeSvetala

Kada uveče pritisneš prekidač na zidu, soba se u trenutku ispuni svetlošću. Čini se sasvim očiglednim: svetlost je krenula iz sijalice, proputovala kroz prostor i udarila u zidove, omogućivši ti da vidiš. Verujemo da razumemo ovaj proces jer ga doživljavamo svakodnevno. Međutim, ako bismo se zaustavili i zapitali – šta se zapravo kreće? Šta je to što fizički putuje od tačke A do tačke B?

 

Opširnije: Putovanje bez kretanja

Write comment (3 Comments)

Moguće rešenje Habvlove tenzije

SN 2025wnyCrop 

Decenijama unazad, čovečanstvo pokušava da odgovori na jedno od najelementarnijih pitanja postojanja: koliko se brzo naš svemir širi? Iako raspolažemo sofisticiranom tehnologijom, suočavamo se sa fundamentalnim ontološkim izazovom – različite metode merenja daju rezultate koji se međusobno isključuju. Ovaj nesklad, poznat kao Hablova tenzija, prestao je da bude samo statistička greška i postao je centralna zagonetka moderne kosmologije koja dovodi u pitanje našu sliku o zakonima prirode.

Opširnije: Moguće rešenje Habvlove tenzije

Write comment (0 Comments)

Mioni

 MioniMB 2

Svakog minuta bezbroj miona (μ) stiže iz svemira i prolazi kroz gotovo sve, uključujući i naša tela, pre nego što prodre duboko ispod Zemljine površine.

 

Opširnije: Mioni

Write comment (0 Comments)

Trajnost (perzistentnost) memorije gravitacionih talasa

 Trajnost 2

Neutronske zvezde su izuzetno gusti ostaci masivnih zvezda nastali nakon eksplozija supernova. Građene su pretežno od neutrona- subatomskih, električno neutralnih čestica. Kada se dve neutronske zvezde sudare one proizvode snažne gravitacione talase.

 

Opširnije: Trajnost (perzistentnost) memorije gravitacionih talasa

Write comment (0 Comments)

Kraj kvantne misterije? Kvantni Darvinizam stvara našu stvarnost

KvantnaMisterija

Zamislite svet u kojem jedan elektron može biti na dva mesta istovremeno, prolazeći kroz zidove kao duh. To je bizarna, ali eksperimentalno potvrđena realnost subatomskog nivoa. Međutim, čim skrenete pogled ka svojoj šoljici kafe, ta kvantna magija nestaje. Šoljica je uvek tamo gde ste je ostavili, čvrsta, nepomična i predvidljiva.

 

Opširnije: Kraj kvantne misterije? Kvantni Darvinizam stvara našu stvarnost

Write comment (3 Comments)

Svemir se širi! Šta se širi, šta se ne širi, šta je uzrok razlike?

Univerzum se soro 1 
Mali Alvi je deprimiran. Čemu domaći zadaci kad se svemir širi i pući će? Iz filma „Annie Hall.“         

Atomi se ne šire, ni planete, zvezde, galaksije, čak ni kompaktnije grupe i jata galaksija. Ogromna superjata se rastežu i ne opstaju. Svemir se „širi“ u smislu da se rasteže među-galaktički prostor između kompaktnih grupa i jata galaksija. Kriterijum je srednja gustina strukture naspram brzine širenja svemira. 

 

Opširnije: Svemir se širi! Šta se širi, šta se ne širi, šta je uzrok razlike?

Write comment (2 Comments)

Da li je svemir beskonačan?

Trougao

 

 

 

Da li se svemir završava negde „iza ćoška” ili se proteže u nedogled? Ovo pitanje opseda ljudsku maštu vekovima, ali naučni odgovor je daleko kompleksniji od jednostavnog "da" ili "ne". Naš mozak, evoluirao da razume konačne predmete poput kamena ili drveta, bori se da pojmi koncept nečega što nema kraj, granicu ili ivicu.

 

 

 

Opširnije: Da li je svemir beskonačan?

Write comment (6 Comments)

Radio-oko MeerKAT-a otkriva prirodni kosmički laser

 Laser

Tim naučnika predvođen Univerzitetom u Pretoriji, koristeći radio-teleskop MeerKAT u Južnoj Africi i efekat jakog gravitacionog sočiva je otkrio najudaljeniji do sada poznati hidroksilni megamazer. Ovaj izuzetan objekat se nalazi u galaksiji udaljenoj više od 8 milijardi svetlosnih godina.

 

Opširnije: Radio-oko MeerKAT-a otkriva prirodni kosmički laser

Write comment (1 Comment)

Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Svetlost će se upalit nakon... 1 dan ranije
  • Milan said More
    Ako strujni krug nije zatvoren, neće... 1 dan ranije
  • Duca said More
    Šta je problem amera danas? Nemaju... 2 dana ranije
  • Синиша said More
    Kinezi već postoje 5000 godina. Nismo... 2 dana ranije
  • Драган Танаскоски said More
    "Danas se ne takmičimo samo za to ko... 3 dana ranije

Foto...