Kina je 11. oktobra 2020. u 16:57 UTC s rampe LC-2 kosmičkog centra Xichang lansirala raketu 'Dugi Marš CZ-3B' (Y63). Teret je bio jedinstveni geostacionarni satelit. Radi se o 'Gaofenu 13' (高分 十三 号 卫星), civilnom satelitu čiji dizajn nije javan, ali se veruje da ima primarno ogledalo prečnika gotovo dva metra. Zapravo, govorimo o satelitu za promatranje Zemlje smeštenom u geostacionarnoj orbiti. A koja je poenta tako nečeg? Špijunski i sateliti za posmatranje Zemlje su obično na nižoj orbiti da bi mogli da obezbede maksimalnu rezoluciju, zadatu granicom difrakcije nametnutom prečnikom primarnog ogledala – ili primarnog sočiva – optike (radarski sateliti imaju druga ograničenja). Ali ove niske orbite imaju nedostatak, jer satelit može da posmatra određeno područje vrlo kratko jer se kreće vrlo brzo. Jedno od rešenja je stvaranje konstelacije satelita, ali ih je potrebno mnogo da bi se minimalizovalo vreme između preleta. Druga mogućnost je podizanje orbite. Iako se gubi u rezoluciji, povećava se vreme leta iznad dela površine. Ako pomaknemo ovo razmišljanje do krajnjih granica, satelit bi se mogao postaviti u geostacionarnu orbitu udaljenu nekih 36.000 km tako da bude fiksiran u tački neba i sposoban da neprestano promatra velika područja gotovo čitave polutke planete (očito geostacionarni meteorološki sateliti čine isto, ali njihova je rezolucija znatno skromnija.)

Gaofen 1
Lift-off CZ-3B sa satelitom 'Gaofen-13'.

Gaofen 2
Mogući izgled teleskopa. Na osnovu čega ako Kinezi kriju? Pročitaj o Teoriji zavere na sajtu.

Ova ideja nije nova i postoji mnogo projekata koji su pokušali ili će pokušati da smeste satelite za promatranje Zemlje u geostacionarnu orbitu. Najpoznatiji je možda indijski program GISAT ( GEO Imaging Satellite ), koji bi svoj prvi imidžing satelit trebao da lansira dogodine. Međutim, GISAT-i će imati primarno ogledalo prečnika 40 cm, što će im omogućiti da dostignu rezoluciju od samo 45 metara. Suprotno tome, čini se da 'Gaofen-13' ima ogledalo promera između 1,5 i 2 metra, (najverovatnije 1,7 metara), što će omogućiti dobijanje slike rezolucije između 15 i 20 metara (rezolucija od 15 metara je jedan od ciljeva navodnog proizvođača CASTChina Academy of Space Technology, dok se ona od 20 metara pojavljuje kao jedna od karakteristika moguće kamere koja se koristi na ovom satelitu). 15 metara možda izgleda slabo, ali ne zaboravimo da će 'Gaofen-13' ovu rezoluciju postići s udaljenosti od 36.000 kilometara!

Gaofen 3
'Geofen-4'
 je bio prvi kineski civilni geostacionarni satelit za osmatranje Zemlje. Snimao je i u infracrvenom spektru u rezoluciji od 400 m. Ovaj satelit od 4600 kg lansiran je još 2015.

Gaofen 4
Poluostrvo Shangdong snimljeno iz geostacionarne orbite kamerom 'Gaofena-4'.

Gaofen 5
Uvećani kvadrat sa prethodne slike prikazuje različite 'mete' na moru postavljene radi kalibracije satelita.

Čini se da je 'Gaofen-13' rezultat fuzije tehnologije iz kineskih programa za posmatranja Zemlje. S jedne strane, nastavlja se rad 'Gaofena-4', lansiranog u decembru 2015. uz pomoć rakete 'CZ-3B'. 'Gaofen-4' je bio prvi kineski satelit za promatranje Zemlje sa geostacionarne orbite, u rezoluciiji koja je očito slična indijskom GISAT-u, odn. oko 50 metara (u vidljivom spektru, ali 400 m u infracrvenom). 'Gaofen-4', težak 4,6 tona, može u svakom trenutku da promatra područje od 400×400 km unutar kvadrata od 7000×7000 km koji uključuje Kinu i susedne zemlje. S druge strane, uključuje optiku koja bi mogla biti vrlo slična onoj koju koriste sateliti 'Geofen-11' i 11-02 lansirani u junu 2018, odn. septembru 2020. koristeći rakete 'CZ-4B' iz centra Taiyuan. Za razliku od 'Gaofena 13', dva 'Gaofena 11' se nalaze u niskoj orbiti i veruje se da bi – barem 'Gaofen 11-02' – mogao da ima primarno ogledalo od oko 1,7 metara, poput 'Gaofena-13'. To čini Gaofen-11 u civilnim satelitima za promatranje Zemlje s većom rezolucijom, nadmašujući indijski 'Cartosat'[1] (iako ne zaboravljamo da ta veličina zavisi od visine orbite i ostalih parametara). U optimalnim uslovima 'Gaofen 11-02' bi mogao da postigne rezoluciju od 8 do 10 cm. Nepoznato je da li je optika 'Gaofena 13' slična onoj 'Gaofena 11-02', ali s obzirom na to koliko košta razvoj i izgradnja svemirskog teleskopa ove vrste, to bi bilo najlogičnije. Takođe ne znamo da li je 'Gaofen 11-02' identičan sa 'Gaofenu-11'.

Gaofen 6
'Gaofen-13'.

Gaofen 7
Moguća slika 'Gaofena 11-02', 'kineskog KH-11'.

Jedno od velikih postignuća kineskog svemirskog programa poslednjih godina koje zapadni mediji praktički nisu ni primetili jeste spektakularno raspoređivanje ogromne konstelacije satelita za promatranje Zemlje u vidljivom, infracrvenom i radarskom području, sve u okviru CHEOS programa (China High-definition Earth Observation System), koji je rođen 2010. Kina smatra da je ovaj program presudan za potsticanje njene ekonomije a takođe za pomoć u izgradnji faraonskog projekta 'Novog puta svile' (一带 一路). Neki od ovih satelita su deo programa 'Gaofen' (na mandarinskom: 'visoka rezolucija'), ali ne svi. Osim ovih civilnih satelita, Kina paralelno održava ambiciozni program vojnih radarskih i optičkih izvidničkih satelita. Mnoge vojne kopije 'Gaofena' lansirane su kao serija vojnih satelita 'Yaogan'. Ne znamo da li je Kina postavila neki špijunski satelit 'Yaogan' u orbitu sa ogledalom slične veličine kao 'Gaofen 11-02' i 'Gaofen-13', iako je to vrlo verovatno.

Gaofen 8
Ne postoje zvanične slike 'Gaofena-13' ili 'Gaofena 11-02', ali možemo da vidimo 'Gaofen-4', prvi kineski geostacionarni satelit za osmatranje Zemlje, sa teleskopom od 40 cm.

Bilo kako bilo, i bez obzira koriste li se u civilne ili vojne svrhe, Kina se vrlo diskretno pridružila ekskluzivnom klubu zemalja sposobnih za lansiranje kosmičkih teleskopa za promatranje Zemlje opremljene primarnim ogledalima većim od 1,5 metra. Klub je toliko ekskluzivan da trenutno kao člana ima samo Sjedinjene Države koje redovno lansiraju špijunske satelite KH-11 CRYSTAL sa ogledalima prečnika 2,4 metra (Rusija razvija program 'Razdan' (14F156) za lansiranje elektro-optičkih špijunskih satelita sa ogledalom 1,5 metra ili više (pominje se i 2,35 m), ali trenutno nijedna jedinica nije poletela). S druge strane, setimo se da će, osim satelita 'Gaofen' i 'Yaogan', Kina 2022. godine lansirati svemirski teleskop 'Xuntian' (巡天) s ogledalom promera više od dva metra.

Gaofen 9
Najnovije lansiranje kineskog satelita.

Reference:

  • satelliteobservation.net
  • DOI: 10.3390/electronics9071092
  • DOI: 10.3390/rs10121871

 

[1] Satelit 'Cartosat-3' lansiran lane, sa panhromatskom rezolucijom od samo 25 cm, čini ga optičkim satelitom sa najboljom rezolucijom danas u svetu.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 8 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka