Dvanaestog novembra 2013. u 70. godini preminuo je poznati sovjetsko / ruski kosmonaut Aleksandar Aleksandrovič Serebrov. Još uvek nema zvaničnog izveštaja o uzroku smrti, osim neimenovanog izvora iz Centra za pripremu kosmonauta koji je naveo da je bila “iznenadna” dok se kosmonaut nalazio u svom stanu u Moskvi.

serebrov

Serebrov je bio jedan od napoznatijih kosmonauta, veteran četiri kosmička leta i prvi kosmonaut koji se provozao otvorenim kosmosom za vreme jedne od misija na stanici "Mir" kosmičkim motorciklom.

Serebrov je rodjen 15. februara 1944. u Moskvi. Godine 1967. završio je Moskovski institut fizike i tehnike (MFTI) na odseku za aerodinamiku i termodinamiku. Sedam godina kasnije završio je Univerzitet maksizma-lenjinizma. Kandidat je tehničkih nauka (magistar tehnike) iz oblasti termodinamike kosmičkih aparata pri ulasku u atmosferu Marsa, pukovnik u rezervi.

U periodu 1970-1976. radio je na MFTI kao asistent i stariji naučni saradnik katedre za fizičku mehaniku, posle čega je prešao u NPO "Energija" gde decembra 1978. postaje kosmonaut ove organizacije.

Serebrov je obavio četiri kosmička leta ukupnog trajanja 372 dana, 22 časa i 53 minuta. Deset puta je izlazio u otvoreni kosmos gde je nakupio 31 časova i 49 minuta.  

serebrov-sredinaAleksandar Serebrov, u sredini. Levo je Vasilij Išiblijev, desno Jean-Pierre Haigneré, u vreme treninga za let Sajuzom TM-17. To je bio četvrti i poslednji let Serebrova u kosmos. Photo Credit: Joachim Becker/SpaceFacts.de

Prvi let je obavio avgusta 1982. na brodu "Sajuz T-7" i orbitalnoj stanici "Saljut-7". Tada je sa njim, izmedju ostalih kosmosom letela druga žena-kosmonauta Svetlana Savicka. U drugu kosmičku misiju Serebrov je krenuo 20. aprila 1983. na sledećom kosmičkom brodu ("Sajuz T-8"), sa ciljem spajanja sa istom OS ("Saljut-7"). Medjutim, zbog kvara na sistemu za zbližavanje "Igla", posadi nije uspelo da obavi spajanje broda sa stanicom, tako da je vraćena na Zemlju samo posle dva dana. Treći kosmički let je bio vrhunac njegove kosmičke karijere. Trajao je 166 dana (od septembra 1989. do februara 1990.) na OS "Mir". Tada je Serebrov obavio pet izlazaka izvan stanice i isprobao rad sistema za kretanje kosmonauta kroz otvoreni kosmos ("kosmički motorcikl"). Serebrov se udaljio od stanice oko stotinu metara, ali je za svaki slučaj bio povezan sa njom sigurnosnim užetom.

aleksandr
Serebov u poznijim godinama

Četrvrti let Serebrov je obavio od jula 1993. do januara 1994. ponovo na OS "Mir". I tokom ove misije Serebrov je pet puta boravio izvan stanice, dok je povratak odložen za dva meseca jer raketa-nosač za sledeći brod "Sajuz" kojim je na "Mir" trebala da stigne smena nije bila spremna. Misija je trajala 196 dana.

U maju 1995. Serebrov odlazi u penziju i napušta odred kosmonauta RKK "Energija". Izvesno vreme posle toga radio je u sekretarijatu Saveta odbrane Rusije i bio predsednik omladinske aerokosmičke organizacije "Sajuz".

Autor je 20 naučnih radova, heroj Sovjetskog Saveza i nosioc visokih odlikovanja SSSR-a, Rusije, Francuske i Bugarske.

Njegova supruga Jekatarina, sa kojom je Serebrov imao jednog sina, je baletska igračica u penziji.

Moram da spomenem kako sam prvi put čuo za Serebrova. Vrlo dobro se sećam tog dana kada je on lansiran prvi put u kosmos. Naime, vraćao sam se sa odsluženja vojnog roka. Bio sam u avionu gde sam u "Večernjim novostima" od 20. avgusta 1982. pročitao vest da je u SSSR-u dan ranije lansiran kosmički brod "Sajuz T-7" sa prvom mešovitom muško-ženskom posadom. Tekst je bio propraćen fotografijom posade u skafandrima - Popov, Savicka i Serebrov. Leteo sam na oko 10km i sećam se da sam pomislio da nikada nisam bio bliži kosmičkoj posadi koju sam video u novinama. Serebrov je za razliku od većine svojih kolega bio visok, lepo gradjen, otmen, "kosmonaut sa postera". Medjutim, bio je i vrlo oštrog jezika, kritičan, nije prezao da u nekom od intervjua kaže poneku lošu reč o nekom od svojih kolega. Jednom se okomio na kosmonuata Rjumina koji je koristeći svoj visoki položaj u ruskoj kosmičkoj agenciji izdejstvovao da "mimo reda", mnogo godina posle napuštanja odreda kosmonauta, ponovo poleti u kosmos i to na američkom šatlu. Možda je zbog toga izostala (barem za sada) reakcija kosmonauta koji su leteli sa njim u kosmos. Sa izuzetkom kosmonauta Grečka koji je izjavio da je "otišao najobrazovaniji sovjetski kosmonaut". A ja dodajem da se rastajemo sa jednim od poslednjih velikana osvajača kosmosa.


Biografije


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 14 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...