Oluja 1

Nijedan satelit ju ne bi preživio!?

U seriji ovogodišnjih članaka kojima se dotičemo utjecaja svemirskog vremena na naš planet, tehniku i čovjeka spominjemo našu krhkost spram svemirskog vremena. Može nam se to učiniti pomalo dalekim i nevažnim. Kakve veze ima svemir s legalnom devastacijom prostora ili s bezobraznim, protuzakonitim, postavljanjem umjetne rasvjete. Kakve veze ima Sunce s komoditetom naših navika, stanovanja u domovima, vožnje modernih automobila, pisanjem i čitanjem sadržaja na internetu!?

Ekipa oko Titanica ili Fukushime bila je sigurna u sebe. Oni su se suočili samo s manifestacijama Zemaljskog vremena, a ono je prava nevina, naivna “bebica” spram svemirskog vremena. Uostalom znakovi upozorenja su tu. Pitanje je samo kada će se dogoditi sljedeći Carringtonov događaj. Ne hoće li, već kada će!

Godine 1859. nije bilo senzora ni instrumenata kakve danas poznajemo, pa ipak znamo kako se radilo o događanju koje, kada bi se danas dogodilo, zaustavilo bi cijeli svijet! Svemirska, Sunčeva super oluja!

Evropska svemirska agencija (ESA) nedavno je sprovela najekstremniju simulaciju svemirske oluje do sada, s zastrašujućim zaključkom: Niti jedna svemirska letjelica ne bi preživjela takav kataklizmični događaj. Cilj simulacije bio je testiranje otpornosti satelita i operativnih timova na Sunčevu super oluju koja bi parirala Carringtonovom događaju iz 1859., najsnažnijoj zabilježenoj svemirskoj oluji za koju imamo dokaze da se dogodila. Bilo je takvih, zasigurno i jačih, ranije u povijesti no svijet je tada raspolagao mačevima i bodežima te nije bilo tehnološkog utjecaja kakav bi se danas dogodio. Simulacija je održana u kontrolnom centru ESA u Darmstadtu, u Njemačkoj. Služila je kao ključna provjera spremnosti za predstojeću misiju Sentinel-1D. U simuliranom scenariju, Sunce je na Zemlju poslalo trostruki izboj koji bi izazvao kaskadne kvarove tehnike koja u sebi sadržava procesore i poluvodiče.

Rendgenski bljesak (X-klasa solarne baklje): Zračenje stiže do Zemlje za samo osam minuta, trenutno ometajući komunikacijske, radarske i druge sustave za praćenje. 

Visokoenergetske čestice: Usljedio je nalet protona, elektrona i alfa čestica. Ove čestice pogađaju satelite u orbiti, izazivajući lažna očitavanja, korupciju podataka i potencijalno fizičko oštećenje tehnike.

Izbačaji koronarne mase (CME): Najopasniji dio oluje. Masivni oblak plazme, udara u Zemljino magnetsko polje oko 15 sati kasnije. Ovaj udar bi dramatično povećao otpor u gornjim slojevima atmosfere, što bi dovelo do povećanja trenja na satelitima do 400%. To bi ih izbacilo iz predviđenih orbita, povećavajući rizik od sudara i skraćujući njihov životni vijek.

Na Zemlji, oluja bi preopteretila električne mreže, plinovode i naftovode elektro-geomagnetskom energijom, potencijalno izazivajući masovne i dugotrajne prekide u snadbjevanju strujom, energentima i komunikacijama.

Jorge Amaya, koordinator za modeliranje svemirske prognoze u ESA, dodao je da bi "ogroman protok energije izbačen sa Sunca izvjesno oštetio sve naše satelite u orbiti." Iako su sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) obično bolje zaštićeni atmosferom i magnetnim poljem, eksplozija na Suncu magnitude Carringtonovog događaja ne bi ostavila niti jednu svemirsku letjelicu netaknutom. Svemirski letači u svemiru bili bi izloženi životnoj ugrozi! Naš zračni promet bio bi prizemljen uz katastrofalne gubitke aviona. Moderni automobili bi u najboljem slučaju postali samo nepokretne tehničke tvorevine, oni s baterijama moguće i samozapaljive nekontrolirane buktinje. Postali bismo svijet bez energenata, bez distribucije energenata, svijet bez komunikacije (internet, telefon, radio, tv). Svemirska (Sunčeva) super oluja utjecati će na sve nas. Na nama je da se pripremimo kako bismo posljedice iste otklonili u čim kraće vrijeme. Uostalom, kad vozimo automobil i prilazimo željezničkom cestovnom prijelazu ne skrećemo pogled, ne ignoriramo crvena svjetla semafora niti prateću zvonjavu zvučne signalizacije, ne ignoriramo spuštene rampe, već povećavamo pažnju, prilagođavamo se situaciji i poduzimamo korake u cilju očuvanja života i imovine.  

Oluja 2


Komentari

  • Duca said More
    Mnogo daleko treba otići, kako nismo... 3 sati ranije
  • marino1 said More
    svidio mi se AM tekst na ovu temu, pa... 4 sati ranije
  • Čitalac said More
    44 komete i preko 20 hiljada asteroid... 2 dana ranije
  • Ego said More
    Čak bi i SF film s ovom tematikom bio... 2 dana ranije
  • adv.draganmiladinovi... said More
    Što je veća obala saznanja, to je... 3 dana ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka