’SpaceX’ je oborio sopstveni rekord i lansirao dva ’Falcona 9’ u dva dana (zapravo 49,5 sati) i sačuvao oba prva stepena za naredna lansiranja. 25. juna 2017. u 20:24 UTC, uzleteo je „Falcon 9 v1.2“ sa rampe SLC-4E (Space Launch Complex 4E) vojne baze Vandenberg u Kaliforniji sa deset satelita ’Iridium NEXT’. Bilo je to ukupno 37. lansiranje ’Falcona 9’ a 17. u verziji ’v1.2’. Ovo je bilo prvo korišćenje novih titanijumskih aerodinamičkih kontrolnih rešetki umesto prethodno korišćenih, aluminijumskih. Rešetke omogućavaju bolju kontrolu leta rakete pri velikim brzinama. Veruje se da je ovo lansiranje bio debi nove verzije ’Blok IV’ drugog stepena.

s1

Lansiranje misije F9-38 sa satelitima „Iridium NEXT 2“.

Prvi stepen B1036 sleteo je odmah po lansiranju na splav ASDS (dimenzija 52×91 metar) sa prelepim imenom „Just Read the Instructions“ koji se nalazio u Tihom okeanu. Nakon odvajanja od drugog stepena, oko 2 minuta i 29 sekundi nakon uzletanja, stepen je izveo manevar kočenja uz pomoć svoja tri motora „Merlin 1D“, i sleteo na splav koristeći samo središnji motor. Ova misija je pokrenuta samo dva dana nakon lansiranja „Falcona 9“ sa Floride sa bugarskim satelitom na vrhu, koja je upotrebila već jednom korišćeni prvi stepen, i koji je uredno sleteo na drugi splav kompanije, „Of Course Still I Love You“. Lansiranje „Iridijuma NEXT 2“ je izvedeno pod izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima, posebo u blizini splava. Prošli put sam ispričao da kompanija svaki put vrši kratka i već rutinska testiranja motora I stepena; ivig puta testiranje je izvršeno 20. juna.

s2
U fazi uzletanja uključuje se svih 8 motora.

s3
Trenutak sletanja I stepena na baržu.

Tokom ove misije pokušano je spašavanje i vrha rakete, ali očigledno da se padobran nije otvorio kako treba te je vrh pao negde u okean. Bilo je to 13. spašavanje prvog stepena „Falcona 9“ – od ukupno 18 pokušaja – od čega je 8 sletelo na ASDS splav. „SpaceX“ sada već ima jedanaest spašenih stepeni (dva su već letela dvaput).

s4
Nove titanijumske rešetke.

'Iridium NEXT'

Radi se o komunikacionim satelitima težine 680 kg koje proizvodi „Thales Alenia Space“ za „Iridium Communications Inc.“ koristeći platformu „ELITeBUS 1000“. U ovoj misiji je odletelo narednih 10 satelita u kosmos (jedinice SV 113, SV 115, SV 177, SV 118, SV 120, SV 121, SV 123, SV 124, SV 126 i SV 128), koje su lansirane posle prvih 10 jedinica lansiranih u januaru. Kada bude kompletirana, konstelacija “Iridium NEXT” će sadržabati 81 satelit: 72 u orbiti (66 operativnih i 6 rezervna) i 9 rezervnih na zemlji. 75 satelita će biti lansirano pomoću kompanije “SpaceX”, uključujući i rezerve. “Iridium NEXT” nudi telefoniju i prenos podataka širom sveta. Konstelacija će biti formirana sredinom 2018, a zameniće originalnu konstelaciju “Iridijum” sastavljenu od 93 jedinice lansirane između 1997. i 2002. Originalni “Iridijumi” su bili poznati po svetlosti koju su reflektovali (redovno smo ih viđali na Letenci) ali to će biti eliminisano kod novih “NEXT” satelita.

s5
Sateliti zapakovanu i vrhu rakete.

s6
Sateliti „Iriidium NEXT“.

s7
Karakteristike „Iridium NEXT“.

Konstelacija se sastoji od minimum 66 satelita smeštenih u 6 orbitnih ravni, sa 11 satelita po ravni. Pet od deset satelita lansiranih u tim misijama će biti postavljeno u Ravan 3, četiri u Ravan 2 i jedan u Ravan 4. „Iridijum NEXT“ ima L-band antenu sposobnu da barata sa 48 različitih zrakova. Orbita satelita je visoka 780 km i nagnuta za 86,4° (iniicijalna orbita je visoka 625 km a satelitima treba 10 do 11 meseci da dostigne konačnu orbitu). Oni takođe nose i Ka-band antenu za komunikaciju sa zemljom i drugim „Iridium“ satelitima sa ciljem da razmenjuju signale među sobom. Kada se formira mreža satelita, maksimalni protok informacija će biti 1,5 MB u sekundi sa brzinom od 512 kbps. Dimenzija svakog satelita je 3,1×2,4×1,5 m, imaju po dva solarna panela koja generišu najmanje 2200 w struje. Radni vek satelita je oko 15 godina.

s8

s9
Konstelacija satelita sa po 11 satelita na 6 orbita.

s10
Satelit „Iridium NEXT“.
Malo ko se danas seća da je 2009. „Iridium 33“ udario u ruski satelit „Kosmos 2251“. Motorola“ pravi svakih 4,3 dana po jedan satelit i prodaje a po $5 miliona.

s11

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...