NASA je objavila da će prvi kosmički let američki astronauta na privatnom brodu "Dragon" kompanije SpaceX biti obavljen aprila 2019.

d1
Privatni kosmički brodovi "Starlajner" (levo) i "Dragon v2.0"

U prvoj eksperimentalnoj misiji koja nosi oznaku USCV-1 (SpX DM2) pilotiranog privatnog broda "Dragon v2.0" (Crew Dragon) učestvovaće dva američka astronauta. Ovo USCV je skraćenica od naziva - "Prvi let američkog kosmičkog broda" (US Crew Vehicle) što je, znajući koliko su SAD od 1961. do sada lansirale kosmičkih brodova dosta neobično. Imena članova posade nisu zvanično objavljena, ali poznato je da je NASA jula 2015. odredila astronaute  Erika Boua (Eric Boe), Daglasa Harlija (Douglas Hourley), Roberta Benkena (Behnken) i Sunitum Vilijams (Sunitha Williams) za prve posade privatnih kosmičkih brodova "Dragon" kompanije SpaceX i "Starlajner" (Starliner, CST-100) kompanije "Boing" (Boeing). Bou, Harli i Benken svi sa po dve kosmičke misije, su  veterani programa "Spejs šatl", dok je Vilijamsova dva puta letela na MKS gde je provela više od 320 dana. Oni se paralelno pripremaju na simulatorima oba kosmička broda. Tako je na primer Bou snimljen pre nekoliko meseci u novom skafandru kompanije "Boing" ispred simulatora kapsule broda "Starlajner", ali i sa Benkenom u simulatoru "Dragona", dok su Harli i Vilijamsova snimljeni za vreme treninga unutar "Starlajnera". Takodje, moguće je da u posadu "Boingovog" "Starlajnera" u prvoj probnoj misiji udje jedan od četvoro astronauta NASA-e (Harli?) i probni pilot-astronaut ove kompanije. Neformalno, govori se o bivšem astronautu-veteranu NASA-e Kristoferu Fergusonu (Christopher Ferguson) koji u "Boingu" rukovodi ispitivanjima "Starlajnera".        

d2
Astronauti NASA-e koji će prvi testirati privatne kosmičke brodove "Dragon" i "Starlajner" - (l-d) Harli, Bou, Benken i Vilijamsova

d3
Astronaut Benken ispred simulatora "Starlajnera"

d4

d5
Bivši astronaut NASA-e Ferguson (gore) i astronaut Bou u novom skafandru kompanije "Boing" ispred kapsule "Starlajnera"

Ako sve bude išlo po planu, dva dana posle lansiranja raketom "Falkon-9" kosmički brod "Dragon" sa dva astronauta će se spojiti sa MKS preko modula "Harmoni" (Harmony). Oni će dve nedelje provesti na MKS (tada će se na Kosmičkoj stanici nalaziti članovi ekspedicije MKS-59/60), posle čega će se vratiti na Zemlju, na talase Pacifika. Već u maju 2019, posle povratka "Dragona", planiran je i prvi let "Starlajnera" sa dva astronauta. Za razliku od "Dragona", dva astronauta "Starlajnera" će do novembra 2019. ostati na MKS, zatim sledi odvajanje i povratak na Zemlju, ali ponovo za razliku od "Dragona", na čvrsto tle.

Po povratku "Starlajnera" u novembra 2019. planiran je i drugi probni let "Dragona", ali uz učešće četvoročlane posade. Iako probni, ovaj let će u stvari biti prva operativna misija "Dragona" tokom koje će se njegova četovoročlana posada pridružiti osnovnoj tročlanoj ekspediciji koja će se u to vreme nalaziti na MKS, tako da će se tada broj članova posade Kosmičke stanice povećati sa šest na sedam. Komandant i pilot "Dragona" će biti astronauti NASA-e, dok je Japanska kosmička agencija nedavno objavila da je njen astronaut-veteran dva kosmička leta Sojći Noguti (Soichi Noguchi) takodje u posadi "Dragona". Pored japanskih, u sastav posada privatnih brodva će biti uključeni i astronauti ESA-e i Kanadske kosmičke agencije (CSA). Pored toga, NASA predlaže da u sastav posade bude uvršten i po jedan ruski kosmonaut. Naime, ideja je da od početka operativnog korišćenja američkih privatnih brodova "Dragon" i "Starlajner" u njihovim posadama bude po jedan ruski kosmonaut, dok će jedan astronaut NASA-e biti u sastavu posada ruskih brodova "Sajuz". To je vezano sa uslovom da se na MKS-u u svakom trenutku mora nalaziti po jedan ruski kosmonaut, odnosno jedan američki astronaut koji će, u slučaju bilo kakvih problema sa lansiranjima "Sajuza", "Dragona" i "Starlajnera", dežurati na stanici do normalizacije grafika njenih misija.          

d7
Unutar kabine simulatora broda "Dragon"

d6
Ispravan rad padobranskog sistema je jedan od ključnih faktora bezbednosti  kosmičkih brodova. Na slici levo je prvo ispitivanje padobrana "Starlajnera" koje je obavljeno je u februaru ove godine, dok je SpaceX po četrnaeasti put testirao padobrane broda "Dragon" (desno) početkom marta

Hoće li ruski kosmonaut biti uvršten u posade privatnih brodova za sada nije izvesno. Do kraja 2019. grafik ruskih lansiranja prema MKS je preciziran i za sada "Roskosmos" se nije zvanično oglasio o predlogu NASA-e da u novembru 2019. jedan ruski kosmonaut poleti u sastav posade "Dragona". Poznato je da oba privatna broda prolaze u NASA-i kroz veoma složen proces sertifikacije njihove bezbednosti za let čoveka. Za brodova kompanija SpaceX i "Boing" NASA je značajno podigla stepen bezbednosti u poredjenju sa onim koji je postojao kod spejs šatla, sa 1:99 na 1:260 (jedna gubitak posade u slučaju 260 misija), tako da je pitanje mogu li "Dragon" i "Starlajner" u realnosti postići ovaj stepen bezbednosti.

Takodje, poznato je koliko je NASA detaljno analizirala pouzdanost sistema ruskog broda "Sajuz" pre odluke da njeni astronauti mogu da lete na njemu. Medjutim, koliko je poznato, "Roskosmos" za sada nije uključen u bilo kakve provere i analize pouzdanosti sistema privatnih kosmičkih brodova i njihovih raketa-nosača "Falkon-9" i "Atlas-5" koje nikada nisu korišćene za lansiranja čoveka u kosmos. Zbog toga, teško je očekivati da će ruski kosmonauti leteti na njima pre nego što u "Roskosmosu" ne budu potpuno sigurni za njihovu bezbednost. Moguće je da će se paralelno sa sertifikacijom bezbednosti privatnih brodova po ruskim standardima u "Roskosmou" sačekati da "Dragon" i "Starlajner" obave nekoliko probnih misija i, ako sve bude u redu, odobri po jednom ruskom kosmonautu da leti na njima.              

Dok govorimo o "Roskosmosa", tamo medjutim smatraju da "Dragon" i "Starlajner", uprkos optimizmu NASA-e, SpaceX-a i "Boinga", neće biti spremni pre 2020. da krenu u kosmos sa ljudskim posadama. Ukoliko dodje do ovog odlaganja, NASA neće ostati bez astronauta na MKS, jer je zahvaljujući ugovoru "Boinga" sa RKK "Energija" o otkupu ruskih dugova iz projekta "Morski start", američka strana (NASA) dobila pet dodatnih mesta na brodovima "Sajuz MS". Skupa sa starim ugovorom sa "Roskosmosom" koji se završava ove godine, ovo će omogućiti da američki astronauti do prve polovine 2020. budu prisutni na MKS. 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...