Smena i na čelnoj poziciji ruske kosmičke korporacije "Roskosmos". Predsednik Putin je predložio bivšeg vice-premijera ruske Vlade Dmitrija Rogozina (55) za novog rukovodioca korporacije "Roskosmos", na mesto Igora Komarova.

Dmitrij Rogozin 1
Novi direktor "Roskosmosa" - Dmitrij Rogozin

Za zamenika Rogozina imenovan je bivši generalni direktor RKK "Energija" Nikolaj Sevastjanov.

Pre oko mesec dana, Rogozin je kritikovao menadžment "Roskosmosa", i u nekoliko navrata davao izjave koje su ukazivale na predstojeće promene. Pozicija Igora Komarova je u poslednjih nekoliko meseci bila uzdrmana serijom neuspešnih ruskih lansiranja tokom kojih su izgubljeni prvi angolski satelit, zatim ruski meteo-satelit i dvanest malih kosmičkih aparata. Takođe, analizom finansija "Roskosmosa" ustanovljeno je da je njegova transformacija u državnu korporaciju oštetila državnu kasu za preko 800 miliona rubalja, dok je Centar "Hruničev", koji funkcioniše u sklopu "Roskosmosa" zabeležio preko 300 miliona rubalja gubitaka. Konačno, nastavljene su afere korupcije oko gradnje kosmodroma Vastočni na Dalekom istoku; naime, nedavno je uhapšen zamenik direktora "Specstroja", kompanije koja je bila glavni izvođač prve faze radova na novom kosmodromu.

Rogozina, koji je godinama u Vladi Rusije bio odgovoran za vojsku i kosmos, očekuje obiman posao. Kao prvo, da kvalitet ruske raketno-kosmičke tehnike dovede na svetski konkurentski nivo. Da uvede red u projekat Međunarodne kosmičke stanice (MKS), koji svake godine guta trećinu budžeta "Roskosmosa". Ruski deo MKS-a nikako da se završi, kasni se godinama sa lansiranjem laboratorijskog modula "Nauka", a još uvek nije jasno šta Rusija planira da uradi kada NASA 2025. okrene leđa MKS. Pod Rogozinom "Roskosmos" treba da krene sa korišćenjem nove rakete-nosača srednje nosivosti "Sajuz-5" i novog kosmičkog broda "Federacija". Projekat super-rakete nosivosti 100 tona, koja će biti razvijena na bazi raketa "Sajuz-5", je takođe jedan od prioriteta Rogozina. U njegovom fokusu će biti završetak gradnje Vastočnog (tamo su planirane još dve lansirne rampe, za nosače "Angara" i super-raketu), zatim da lanser "Angara", posle samo dva lansiranja, konačno postane operativan i konkurentan na svetskom tržištu.

Rogozin treba takođe da razmrsi kakvo će biti učešće Rusije u programu mesečeve orbitalne stanice "Kapija dubokog kosmosa" (DSG), ukoliko ga uopšte i bilo. Tamo je NASA rusku ulogu dovela do gotovo uvredljivog nivoa i, koliko se može videti, želi da Rusiji u ovom projektu vidi leđa. 

Naravno, Rogozin će pored svega ovoga, morati mnogo toga da uradi da povrati poljuljano poverenje u ruske rakete i satelite na svetskom kosmičkom tržištu na kome je zastupljenost Rusije svedeno na svega nekoliko procenata.

Još jedan zanimljiv detalj. Rogozin je na američkom spisku ruskih rukovodioca pod sankcijama, tako će biti zanimljivo pratiti na koji će način Vašington premostiti ovu nezgodnu situaciju koju je sam stvorio i kako će novopostavljeni administrator NASA-e Džejms Brajdenstajn efikasno sarađivati sa Rogozinom u budućnosti.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...