NASA je smanjila broj kompanija u okviru treće etape programa CCiCap (Commercial Crew Integrated Capability). Reč je o programu za razvoj komercijalnog kosmičkog broda za prevoz astronauta do MKS, raketa-nosača i kompletne nadzemne infrastrukture (uključujući Centar upravljanja letom).

U igri su ostale tri kompanije koji će od NASA-e dobiti više od 1,1 mlrd dolara. "Boing" (Boeing) će doboti 460 miliona dolara, "SpejsX" (SpaceX) dvadeset miliona manje, dok će "Siera Nevada" (Sierra Nevada) dobiti 212 miliona.

Posle gašenja programa "Spejs šatl", NASA je odlučila da finansijski pomogne privatne kompanije da sagrade kosmički brod za prevoz astronauta do MKS. Istovremeno, NASA se usredsredila na gradnju kosmičkog broda "Orion" za letove prema asteroidima, Mesecu i Marsu, kao i rakete-nosača SLS za njegovo lansiranje. Time se, korak po korak realizuje plan predsednika Baraka Obame - orbite oko Zemlje prepustiti privatnim kompanijama, dok će NASA leteti u duboki kosmos.

U prvoj etapi ovog programa (CCP), NASA je odabrala pet kompanija. Jedna (ULA) je ispala u drugoj etapi (CCDev2), dok je sada iz igre ispala firma "Blu oridžin" (Blue Origin). Kongres je inače nedavno kritikovao NASA-u da troši previše novca i energije radeći istovremeno sa toliko kompanija, kada je jasno da će na kraju samo jedna biti izabrana da gradi kosmički brod.

SpejsX

Do kraja maja 2014. stručnjaci tri odabrane kompanije treba da završe projektovanje i ispitivanje sistema kosmičkog broda, rakete-nosača i nadzemne infrastrukture. Tada će NASA saopštiti koja će kompanija graditi prvi privatni kosmižki brod za let ljudi u kosmos. Među njima, najveće šanse da pobedi ima "SpejsX" čiji je brod "Dragon" već dva puta leteo u kosmos, uključujući i misiju spajanja sa MKS pre dva meseca.

24_sunbiz_spacex_t620 Space X. Uhvaćen je mehaničkom rukom koja će ga spojiti sa ISS

CST-100

Kapsula CST-100 koju kompanija "Boing" razvija skupa sa firmom "Bigelou" (Bigellow) se još uvek nalazi u fazi testiranja u pogonima "Boinga" u Sijetlu. Kosmički brod može da ponese sedam astonauta i kako koristi akumulatorske baterije za napajanje električnom energijom, predviđen je za kratkortrajne orbitalne letove. Zanimljivo je da se broj "100" u njegovom nazivu odnosi na 100 km - što je rastojanje od površine Zemlje do niske orbite na koju treba da jednoga dana bude lansiran.

58626_650_550_0_0_0_0

CST-100 prilzi Stanici u svemiru.

(Umetnička vizija)

Drim čejser

Sigurno najegzotičniji projekat u ovom programu je mini-šatl "Drim čejser" (Dream Chaser) malo poznate kompanije "Sijera Nevada". I on je predviđen za posadu od sedam ljudi i, kao i CST-100 nalazi se u fazi nadzemnih ispitivanja. Bez obzria na kašnjenja u razvoju ovog projekta, rukovodioci kompanije "Sijera Nevada" su sigurni da će prvi let ovog aparata biti obavljen 2016.

Dream_Chaser_Docked_to_ISS

Dream Chaser, ukotvljen na Stanici.

(Umetnička predstava)

Sada NASA za prevoz svojih astronauta na MKS plaća "Roskosmosu" 56 miliona dolara po jednom sedištu. Od 2014. cena ovih usluga će porasti na 63 miliona dolara. NASA je do kraja 2016. zakupila mesta za svoje astronaute na ruskim brodovima "Sajuz". 
Programom CCiCap predviđeno je da prvi privatni kosmički brod bude lansiran u kosmos najranije 2017.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...