Neću da krijem ako kažem da već odavno sa strepnjom očekujem svaki sledeći kosmički start neke rakete-nosača koja, na ovaj ili onaj način ima veze sa "Roskosmom". Posebno ako je reč o lansiranju ljudi u kosmos. Nažalost, takodje već odavno me i neuspesi "Roskosmosa" ne iznenadjuju. Juče smo opet bili svedoci jednog velikog neuspeha, sada za vreme lansiranja ukrajinsko-ruske RN "Zenit-3SL" sa "morskog kosmodroma". Prva dva stepena gradi ukrajinska kompanija KB "Južnoe". Oba stepena koriste raketne motore serije RD ruske kompanije NPO "Energomaš. Treći stepen, potisni blok DM-SL na vrhu RN, koji je trebao da postavi satelit u planiranu geostacionarnu orbitu je proizveden u RKK "Energija".  

prelaunchRaketa "Zenit" na lansirnoj platformi "Odisej" dan uoči fatalnog lansiranja. U daljini se vidi komandni brod lansiranja

Lansiranje je obavljeno u okviru komercijalnog programa korporacije "Morski start" (Sea Lunch). U petak, 1. februara, negde oko 9. časova izjutra (po vremenu u Beogradu), umesto u kosmos, telekomunikacioni satelit "Intelsat-27" je skupa sa svojom raketom-nosačem "Zenit-3SL" završio u talase Pacifika. Poletanje je normalno obavljeno sa morske platforme "Odisej" koja se nalazila u akvatoriji Tihog okeana, oko 2200km južno od Havaja. Medjutim, 50 sekundi posle poletanja motor RD-171 prvog stepena RN se neplanirano isključio. Raketa visoka kao dvadesetospratnica (oko 60 metara) sa oko 400 tona goriva pala je u vode Tihog okeana. Morska lansirna platforma nije oštećena.

Sagradjen u "Boingu", "Intelsat-27" koji je težio oko šest tona, je trebalo da pokrije oblasti Severne i Južne Amerike, Evrope i Atlantskog okeana i zameni stari satelit "Intelsat-805" koji se nalazi iznad ekvatora od 1998. Satelit vredan 400 miliona dolara pripada luksemburškom "Intelsatu", najvećem svetskom operatoru telekomunikacionih satelita.

Odmah je javljeno da će stručnjaci KB "Južnoe" već do ponedeljka moći da rasvetle šta je dovelo do prevremenog gašenja raketnog motora RD-171 i dovelo do neuspešnog lansiranja. Takodje, na rasvetljavanju uzroka neuspeha učestvuju i eksperti RKK "Energija" i NPO "Energomaš", gde se konstruišu raketni motori RD-171. Kako je prevremeno gašenje raketnog motora RD-171 prvog stepena nešto što se vrlo retko dogadja, pretpostavlja se da je do toga došlo usled problema u radu sistema upravljanja prvog stepena. Naime, kada je motor ugašen, raketa je bila izložena maksimalnim aerodinamičkim opeterećenjima, kada je sa stanovišta pouzdanosti rada sistema upravljanja moguće očekivati da dodje do problema u njegovom funkcionisanju. Medjutim, ako je došlo do kvara u radu sistema upravljanja, to može biti povezano sa velikim brojem različitih faktora. Jedan od neimovanih stručnjaka RKK "Energija" je tim povodom izjavio da ti problemi mogu biti povezani ili sa prosledjivanjem pogrešne komande (na isključenje motora), ili sa nepravilnim "razumevanjem" i pogrešnom realizacijom te komande.           

Ovo je bilo četvrto neuspešno lansiranje od ukupno 35 koliko je obavljeno u okviru programa "Morski start" od prvog starta 1999, a prvo od reorganizacije firme posle bankrotstva deset godina kasnije. Finansijski kolaps "Morskog starta" je najvećim delom bio prouzrokovan eksplozijom RN "Zenit" sa jednim holandskim satelitom na samoj platformi, koja se desila januara 2007. Američka kompanija "Boing" (Beoing) koja je imala lavovski udeo u poslovanju "Morskog starta" je posle bankrota korporacije napustila projekat, kome je sa udelom od 95% u spas priskočila ruska firma RKK "Energija". 

SeaLaunch-explosion  Slika 2 - Eksplozija "Zenita" u januaru 2007.

Ovaj neuspeh će imati veliki uticaj na nove kontrakte komercijalnih lansiranja medjunarodne korporacije "Morski start". Pred ovom kompanijom su vrla teška vremena, jer posle "Intelsata" u njenim planovima nema ni jednog lansiranje u skorijoj budućnosti. Istina, postoji kontrakt sa firmom AsiaSat iz Hong Konga kao rezervni provajder lansiranja jednog od dva njena satelita.

Osnovni provajder je inače kompanija SpaceX koja je sa svojom raketom Falcon-9, sada već rame uz rame sa Arianespace i ILS Proton, jedan od vodećih igrač na kosmičkom tržištu pružanja usluga lansiranja. Pored "Morskog starta" i ILS Proton, čije je sedište u SAD a vlasnik je ruska koporacija "Hruničev", je prizemljen posle neuspeha u decembru kada je potisni blok "Briz-M" izbacio na pogrešnu orbitu jedan ruski telekomunikacioni satelit.             

Posle ovog neuspeha, sasvim je moguće da će kompanija "Morski start", u cilju golog opstanka, morati da primi popriličnu finansijsku injekciju, dok o nekoj dobiti u skorije vreme nema govora. Takodje, uprkos ovom fijasku, prerano je očekivati da će RKK "Energija", slično "Boingu" napustiti program "Morski start". Vodeća ruska raketno-kosmička korporacija je u "Morski start" uložila veliki novac, tako da bi izlazak iz programa značio veliki gubitak za RKK "Energija".

Istina, vrlo je neizvesno šta čak i ovaj kosmički kolos može da uradi da povrati imidž koji je korporacija imala pre bankrota 2009.

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 4 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 5 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 5 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 16 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 21 sati ranije

Foto...