Astronautika: istorija

Kada su astronauti 'Apolla 11' Neil Armstrong, 'Buzz' Aldrin i Michael Collins poleteli na put na Mesec u julu 1969, plaćala ih je američka vlada. Ali mogao bi da se iznenadiš kada čuješ koliko su novca zaradili tokom svoje istorijske misije.

Plata 1

Najpoznatija fotografija iz 1969. snimljena u propagandne svrhe. Sva trojica su bila '30. godište, rođena sa samo nekoliko meseci razlike. Aldrin je već tada bio doktor nauka.

Armstrong, zapovednik putovanja na Mesec i civil koji je radio za Nasu, bio je najplaćeniji među astronautima. Diplomirao je aeronautičko inženjerstvo na univerzitetu Purdue i pohađao postdiplomski studije na Southern Calu pre nego što se 1955. pridružio Nasi.

'Kao državni službenik, Armstrong, prema platnom razredu GS-16 Step 7, zarađuje 30.054 dolara godišnje', objavila je NASA u saopštenju za javnost pre sletanja na Mesec 1969. godine.

Aldrin, drugi čovek na Mesecu i pilot lunarnog modula, bio je u vreme 'Apollo' misije pukovnik u vazdušnim snagama Sjedinjenih Država. Završio je kao treći u klasi na Američkoj vojnoj akademiji u West Pointu 1951. i doktorirao astronautiku na Tehnološkom institutu u Massachusettsu 1963, postavši prvi doktor nauka među astronautima. Imao je 66 misija u Korejskom ratu i oborio je dva 'MiGa-15'

'Godišnja plata i dodaci pukovniku vazduhoplovstva sa Aldrinovim stažom iznose 18.622,56 dolara', izjavila je NASA 1969. godine.

Collins, pilot komandnog modula, rođen u Rimu, diplomirao je na West Pointu 1952. sa diplomomBachelor of Science. Bio je potpukovnik kada je leteo na 'Apollu 11'.

'Godišnja plata i dodaci potpukovnika vazdušnih snaga Amerike sa Collinsovim radnim stažom i službom iznose 17.147,36 dolara', objavila je NASA.

Iako se godišnja zarada između 17.000 i 30.000 dolara možda čini ne nešto naročito već bedno[1], jer se radilo o takvim istorijskim figurama koje reskiraju svoje živote kako bi poleteli u svemir, seti se da su to bili dolari iz 1969. godine.

Ako se prilagodite inflaciji, plaće astronauta izgledaju bolje.

Armstrongova plata od \(30.054 pre 50 godina iznosila je 212.692 u dolarima iz 2019. odn. 326.031 u današnjim dolarima. Aldrinovih \)18.622,56 iz 1969. bilo bi 50 godina kasnije 131.791,59 dolara (odn. \(146.254današnjih), a Collinsovih 17.147,36 dolara sada bi 2019. iznosilo 121.351,63 dolara, ili \)134.668 današnjih.

Plata 2

Najsmešnije je što su sva trojica astronauta imala pravo i na dnevnice, koje su u to vreme iznosile \(33,31 dnevno. Pošto je miisija trajala 8 dana, dodatno su zaradili po \)266,48, što je oko \(2000 po današnjem kursu.

 

[1] Jokić je zimus potpisao novi petogodišnji ugovor sa Denverom vredan \)241 milion, što mu garantuje da će ove godine imati $42.600.000 a svake sledeće 'malo' više. 'Apolovci' su leteli na Mesec a Jokić daje prosečno 25,3 koša po utakmici, pa ti sad vidi...

 

 

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 9 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...