U četvrtak, 20. decembra 2007. godine, u 9h.30, Unedinjene nacije su na 62. Generalnoj skupštini donele Rezoluciju o proglašenju 2009. godine za MEĐUNARODNU GODINU ASTRONOMIJE (MGA). Predlog Rezolucije podnela je Italija, a Međunarodna astronomska unija i UNESCO biće glavni koordinatori pripreme za obeležavanje 400 godina od prvih posmatranja teleskopom.

Pod devizom "NA TEBI JE DA OTKRIJEŠ SVEMIR", počela je priprema za MGA 2009 i u Srbiji...

SADRŽAJ

Pripremila mr Nataša Stanić - glavni koordinator priprema Međunarodne godine astronomije u Srbiji (SPoC Serbia), upravnik Narodne opservatorije i Planetarijuma Astronomskog društva Ruđer Bošković

O MEĐUNARODNOJ GODINI ASTRONOMIJE 2009 (MGA 2009)
- Zašto baš 2009. godina treba da bude Međunarodna godina astronomije?

Osnovni ciljevi MGA
Projekti predviđeni za obeležavanje MGA (za 2008/2009)
MEĐUNARODNA ASTRONOMSKA UNIJA (MAU)
- Osnovni zadaci svakog nacionalnog koordinatora (SPoC -a)

NACIONALNI ORGANIZACIONI ODBOR ZA MGA2009 U SRBIJI
- Osnovno ciljevi NOO MGA2009

Astronomske institucije/udruženja u Srbiji
Mreža saradnika NOO MGA2009

» Preuzmite saopštenje za novinare,
30. oktobar 2007.godine (PDF, 228.3 kB)

O MEĐUNARODNOJ GODINI ASTRONOMIJE 2009 (MGA 2009)  

Međunarodna astronomska unija proglasila je 2009. godinu za međunarodnu godinu astronomije i biće glavni koordinator akcija na međunarodnom nivou (27. oktobar 2006. godine u Minhenu). Ova inicijativa pokrenuta je sa namerom da sve stanovnike planete Zemlje podseti na veoma značajnu ulogu astronomije u razvoju nauke, tehnologije, obrazovanja i kulture, kao i da omogući postavljanje platforme za pravovremeno i adekvatno informisanje javnosti o najnovijim astronomskim otkrićima.

- Zašto baš 2009. godina treba da bude Međunarodna godina astronomije?

Galileo Galilej je 1609. godine prvi put uperio teleskop ka noćnom nebu i došao do neverovatnih otkrića koja su zauvek promenila čovekovo shvatanje sveta: otkrio je planine i kratere na Mesecu, četiri Jupiterova satelita (Ioa, Evropu, Ganimed i Kalistoa), kao i to da je traka Mlečnog puta sastavljena od ogromnog broja zvezda (koje ne vidimo golim okom kao pojedinačne zvezde već kao magličast svetleći trag, Mlečni Put). U istoriji astronomije 1609. godina uzima se kao početak modernog doba u astronomiji, tj. početak teleskopske ere.

Astronomske opservatorije širom sveta danas raspolažu najsavremenijom posmatračkom opremom koja obećava odgovore na mnoga ključna pitanja koja postavljamo o prirodi sveta koji nas okružuje - kako nastaju zvezde i planete, kako se galaksije grupišu, kako evoluiraju i kakvi su u stvari struktura i oblik čitavog Univerzuma. Astronomija je najstarija nauka u ljudskoj istoriji i imala je važnu ulogu u mnogim, ako ne i svim civilizacijama tokom istorije. Zahvaljujući savremenim teleskopima i kosmičkim sondama, astronomija nastavlja munjeviti napredak obogaćujući, gotovo svakodnevno, naše znanje otkrićima koja oduzimaju dah.

Međunarodnu godinu astronomije 2009. slavimo zbog njenog velikog doprinosa društvu i kulturi uopšte, stimulišući tako sve ljude, naročito mlade naraštaje da svoj interes usmere ne samo ka astronomiji, već i ka svim drugim prirodnim naukama. Smatra se da MGA 2009. obeležava monumentalni skok u napretku korišćenja teleskopa i astronomskih posmatranja u odnosu na prva Galileova posmatranja i predstavlja astronomiju kao miroljubive globalne naučne napore koji ujedinjuju astronome u internacionalnu familiju naučnika koji rade zajedno na pronalaženju odgovora na neka od najfundamentalnijih pitanja koja je čovečanstvo ikada postavilo.

Osnovni ciljevi MGA 

• 1. Podizanje naučne svesti kod široke publike
• 2. Promovisanje novih znanja/otkrića u astronomiji
• 3. Podsticanje astronomskih institucije/društava zemalja u razvoju
• 4. Moderni prikaz naučnika i naučne karijere
• 5. Svi vidovi socijalnog (astronomskog) umrežavanja
• 6. Predstavljanje naučnika
• 7. Poboljšanje formalnog i neformalnog obrazovanja
• 8. Očuvanje svetske kulturne baštine – tamnog neba

Projekti predviđeni za obeležavanje MGA (za 2008/2009): 

• 1. Četiri dana ASTRONOMIJE (100 sati astronomije)
• 2. Galileoskopi širom planete
• 3. Kosmički dnevnik
• 4. Vrata Univerzuma
• 5. Ona je astronom (karijere zanimljivih žena astronoma)
• 6. Očuvanje tamnog neba
• 7. IAU/UNESCO Astronomsko nasleđe
• 8. Program za obuku nastavnika i profesora
• 9. Univerzum za hendikepirane
• 10. Univerzum – viđen očima Zemlje (izložbe, likovni, literarni konkursi, kvizovi, nagradne igre...)

MEĐUNARODNA ASTRONOMSKA UNIJA (MAU)  

MEĐUNARODNA ASTRONOMSKA UNIJA (MAU) je internacionalna astronomska organizacija kooja okuplja oko 10 000 istaknutih astronoma svih nacija iz svih zemalja sveta. Misija MAU je da promoviše astronomiju kroz sve oblike internacionalne saradnje. Osnovana je 1919. godine i najveće je profesionalno udruženje astronoma. Generalna skupština MAU održava se svake treće godine. MAU je osnovala Sekretarijat za koordinaciju akcija u cilju obeležavanja MGA koji rukovodi svim pripremama na međunarodnom nivou uz pomoć 100 nacionalnih koordinatora iz 100 različitih zemalja i istaknutih astronomskih institucija (kao što su najveće svetske opservatorije, NASA, Evropska svemirska agencija, Tim Hablovog svemirskog teleskopa, astronomski časopisi Sky&Telescope, Astronomy, itd.). Svaki koordinator predstavlja tzv. Single Point of Contact (SPoC) - osobu koja predstavlja vezu između MAU i lokalne astronomske zajednice u svojoj zemlji.

- Osnovni zadaci svakog nacionalnog koordinatora (SPoC -a) su:

• 1. Prevođenje i distribuiranje zvaničnog postera MAU za obeležavanje MGA (naslovna strana ovog materijala),
• 2. Postavljanje nacionalne Internet stranice posvećene obeležavanju MGA (u toku je izrada prezentacije),
• 3. Postavljanje strategije i organizacione strukture za obeležavanje MGA na nacionalnom nivou),
• 4. Obezbeđivanje izvesnih fondova i sponzorstava za obeležavanje MGA,
• 5. Formiranje, organizovanje i motivisanje timova amaterskih i profesionalnih astronoma i ljubitelja astronomije koji će raditi na popularizaciji astronomije sa najširom publikom,
• 6. Organizovanje, stimulisanje i pokretanje saradnje između profesionalnih astronomskih institucija, amaterskih astronomskih društava/organizacija,
• 7. Organizovanje stalne saradnje sa sredstvima javnog informisanja i aktivno čestvovanje u svim oblicima medijske delatnosti,
• 8. Podsticati sve aktivnosti na nacionalnom i međunarodnom nivou u cilju što masovnijih akcija tokom MGA i
• 9. Redovno uređivanje Nacionalnih Internet prezentacija pri glavnoj prezentaciji MAU, (IYA 2009 web page: http://www.communicatingastronomy.org/iya_eso) sa detaljnim planovima i aktivnostima za čitavu zemlju (nrp. Srbiju).

Najveći deo aktivnosti tokom 2009. godine biće lokalnog, reginalnog i nacionalnog karaktera. U mnogim zemljama formirani su takozvani Nacionalni komiteti za astronomiju koji planiraju i pripremaju aktivnosti na nacionalnom nivou.

NACIONALNI ORGANIZACIONI ODBOR ZA MGA2009 U SRBIJI  

Nacionalni organizacioni odbor za MGA 2009 u Srbiji (NOO - MGA2009) čine članovi NACIONALNOG KOMITETA ZA ASTRONOMIJU (NKA) - najvišeg tela astronomske zajednice u Srbiji:

• Prof. dr Olga Atanacković-Vukomanović - predsednik (Matematički fakultet, Beograd)
• Prof. dr Nada Pejović (Matematički fakultet, Beograd)
• dr Gojko Đurašević (Astronomska opservatorija u Beogradu)
• dr Zorica Cvetković (Astronomska opservatorija u Beogradu)
• Prof. dr Ilija Savić (Društvo fizičara Srbije)

Pored članova NKA, NOO-MGA2009 čine:

• dr Zoran Knežević (direktor Astronomske opservatorije u Beogradu)
• dr Dejan Urošević (šef Katedre za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu)
• Nikola Božić (rukovodilac Astronmskog programa Istraživačke stanice Petnica)
• mr Nataša Stanić (predsednik NOO MGA2009, upravnik Narodne opservatorije i Planetarijuma Astronomskog društva "Ruđer Bošković")

Centralna institucija/udruženje za MGA2009 aktivnosti je Astronomsko društvo "Ruđer Bošković" (ADRB). Zvanična Internet prezentacija ADRB je www.adrb.org  

- OSNOVNI CILJEVI NOO MGA2009 SU:

• nabavka nove tehnologije - novog digitalnog planetarijuma - zvezdanog bioskopa za Beogradski planetarijum
• vraćanje ASTRONOMIJE U ŠKOLE (inicijativa DAS-a) i
• završetak radova na novoj astronomskoj posmatračkoj stanici Astronomske opservatorije (AOB) na Vidojevici kod Prokuplja.

Astronomske institucije/udruženja u Srbiji:  

1. Nacionalni komitet za astronomiju (NKA)
2. Društvo astronoma Srbije (DAS)
3. Astronomska opservatorija u Beogradu (AOB)
4. Katedra za astronomiju (Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu)
5. Fakultet za fiziku (NS)
6. Istraživačka stanica Petnica (IS Petnica)
7. Nacionalni astronomski olimpijski komitet (NAOK)
8. Astronomsko društvo “Ruđer Bošković” (ADRB) - Narodna opservatorija i Planetarijum
9. Časopis “VASIONA” (Izdavač: ADRB)
10. Časopis “ASTRONOMIJA” (Izdavač: Spremo, Novi Sad)
11. Amaterska astronomska društva u Srbiji (trenutno ih ima dvadesetak)

Mreža saradnika NOO MGA2009 (za početak):  

1. Emisija “Korak ka nauci”, Radio Beograd
2. Emisija “Kontekst 21”, RTS 2
3. Emisija “Zvezdani detektivi”, TV Metropolis
4. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (Beograd)
5. Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu
6. Kulturni centar Beograda (KCB)
7. Matematička gimnazija
8. Gimnazija u Bečeju
9. “Astronomska družina”, OŠ “Vasa Živković”, Pančevo
10. OŠ “Sveti Sava”, Beograd
11. OŠ “Knez Sima Marković”, Barajevo

Uskoro u mreži saradnika NOO MGA2009:

Dečiji kulturni centar
British Council (Belgrade)
Prijatelji dece Srbije
Škola za dizajn
ULUS
Udruženje književnika Srbije...
Astronomsko društvo ANDROMEDA iz Knjaževca

BUDITE I VI DEO ASTRONOMSKOG POKRETA BUDUĆNOSTI U SRBIJI! UKLJUČITE SE U KAMPANJU MGA2009!!!

Author: Mr Nataša Stanić

Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 3 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 3 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 5 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 6 dana ranije

Foto...

 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka