Astronautika: misije

Misije

Kometa ili Titan?

t8

Generalno, NASA ima tri klase misija, koje se razlikuju u lovi koju su glavešine spremne da odvoje za svaku od njih. Srednja od njih košta oko milijardu, i do sada su lansirane tri sonde ove klase: 'New Horizons', 'Juno' i 'OSIRIS-REx'. Trebalo je odabrati sledeću misiju, ali kako? Šta bi ti odabrao da si ministar Branislav Nedimović? Šta je NASA uradila? Čitaj dalje pa ćeš videti...

Opširnije: Kometa ili Titan?

Write comment (0 Comments)

Novi napad Indusa na Mesec

im1Sledećeg 15. jula Indija će lansirati svoju drugu lunarnu sondu, prikladno nazvanu 'Chandrayaan 2'. To je posebno ambiciozna misija jer će uključivati i orbiter i sletnu sondu. Ako bude uspešna, Indija će postati četvrta nacija koja će meko sleteti na Mesec. Misija, koja će poleteti zahvaljujući raketi GSLV-MkIII, uključivaće orbiter od 2,78 tona koji će proučavati Mesec s orbite visine 100 km najmanje godinu dana. Drugi element misije je sonda za slijetanje, koja se naziva 'Vikram'. Sa masom od 1,47 tona, 'Vikram' će takođe nositi rover 'Pragyan' – 'mudrost' na sanskritu – od 27 kg. Planirano je da ovaj rover putuje po površini oko 500 metara.

Opširnije: Novi napad Indusa na Mesec

Write comment (0 Comments)

Misija HERACLES – koalicija za Mesec

h5

Očito je da paradigmu planetarnog istraživanja trenutno čini Mesec. Evropa, Japan i Kanada su 'odlučili' da kao manjinski partneri sudeluju u projektu lunarne orbitne stanice 'Gateway'koji vode Sjedinjene Države. Jedan od nedostataka ovog projekta je a-priorimala relevantna uloga nauke. Kako bi nekako nadoknadile ovaj nedostatak, svemirske agencije Evrope (ESA), Kanade (CSA) i Japana (JAXA) su se dosetile da izvedu misiju prikupljanja uzoraka sa južnog pola Meseca, što će, zauzvrat, otvoriti put misiji s posadom ... što će se desiti tek kada NASA počne da napreduje s programom 'Artemis'koji će imati za zadatak da ponese ljudsko biće (verovatno prvu ženu) na površinu Meseca do 2024. godine (nešto što je danas malo verovatno).

Opširnije: Misija HERACLES – koalicija za Mesec

Write comment (0 Comments)

Plan da se odglavi bušilica InSighta

MarsInsightroboticarm

Ovo je zbilja neprijatno. Mnogo truda i novaca je uloženo u lender InSight, vršeno je bezbroj proračuna, proba, testova, letelica je besprekorno odletela na Mars, nežno se spusti tačno tamo gde je planirano, počela je da buši tlo – i onda se bušilica zaglavila! Ona je ovde na Zemlji testirana, specijalno je pravljena za bušenje po Marsu. U Nemačkoj! A ako neko ume da napravi dobar alat onda su to Nemci.

Opširnije: Plan da se odglavi bušilica InSighta

Write comment (0 Comments)

LRO snimio mesto pada izraelskog lendera na Mesecu

051619 crash enhanced

Izvršavajući pogrešan redosled komandi tokom sletanja na Mesec 11. aprila ove godine, robotizovani izraelski lender slupao se uradivši velikom brzinom od 3600 kilometara na sat o tlo našeg prirodnog satelita. Od udara na tlu se stvorila desetak metara duga mrlja.

Opširnije: LRO snimio mesto pada izraelskog lendera na Mesecu

Write comment (0 Comments)

Misija MSR: Kako EU i SAD planiraju da dopeljaju kamenje s Marsa na Zemlju

m1

Naučna zajednica već godinama jasno pokazuje šta je njihov prioritet po pitanju Marsa: misija donošenja uzoraka na Zemlju. No, tu se krije mala začkoljica, a to je – bez obzira šta neki čitaoci misle – što se nema para za tako nešto. Međutim, nakon decenija rada na misiji MSR (Mars Sample Return), NASA je došla do zaključka da je neophodno da lansiraju ovu misiju pre 2030. (neobično, ili ne, ali Nasina odluka da ubrza MSR misiju je usledila nakon što je Kina objavila svoju nameru da do tada donese uzorke Marsa u Peking). Rešenje koje je NASA pronašla za izvođenje MSR misije je tipično protestantsko: međunarodna saradnja. Konkretno, s Europskom svemirskom agencijom (ESA).

Opširnije: Misija MSR: Kako EU i SAD planiraju da dopeljaju kamenje s Marsa na Zemlju

Write comment (1 Comment)

'Voyagerov' širokougaoni pogled na Jupiter

v1

Prošlog meseca je bilo 40 godina od istorijskog susreta 'Voyagera 1' sa Jupiterom 1979. godine. 'Voyager 1' nije bio prvi robotski posetilac ove planete; 'Pioneeri 10 i 11' su proleteli pored džina 1973. i 1974. Ali mada su 'Pioneeovi' primitivni spin-scan fotopolarimetri bili vrlo dobri, nisu mogli da se mere sa TV kamerama 'Voyagera'.

Opširnije: 'Voyagerov' širokougaoni pogled na Jupiter

Write comment (0 Comments)

Komentari

  • Ljubomir said More
    -
    - Što oni prave jače teleskope, ja... 3 sati ranije
  • Bojan said More
    "jer ako ne možemo da stvorimo održivu... 1 dan ranije
  • Baki said More
    Prednosti i mane proučavanja drevnih... 1 dan ranije
  • Baki said More
    „Opservatorija Vera Rubin NSF-DOE... 1 dan ranije
  • Ljubiša said More
    Realan tekst, međutim, i te 1969.... 2 dana ranije

Foto...