Kompanija “Boing” je korigovala planove prvog lansiranja svog novog kosmičkog broda “Starlajner” (Starliner) sa ljudskom posadom, tako da će umesto oktobra 2017. ono biti obavljeno februara 2018.

Boeing

U prvoj eksperimentalnoj misiji učestvovaće dvočlana posada sastavljena od astronauta NASA-e (komandant) i probnog pilota “Boinga”. Misija će trajati dve nedelje i obuhvata spajanje sa Međunarodnom kosmičkom stanicom (MKS) i prelazak posade “Starlajnera” na MKS. Za vreme povratka, u brodu će se nalaziti “probna” posada, znači nije planirana rotacija članova posade MKS.

Odlaganje prvog lansiranja vezano je za nekoliko faktora. Jedan od razloga je neophodnost da se ukupna masa aparata smanji, što je, kažu u “Boingu” tipično za projekte novih kosmičkih brodova.

Drugi razog je složenija aerodinamika brod CST-100 “Starlajner” pri lansiranju raketom Atlas V. Inženjeri tvrde da su ovaj problem rešili, ali da će analize da bi se ispravnost njihovog modela potvrdila oduzeti dodatno vreme.

Treći faktor je to što je NASA dodala nove zahteve vezane za softver sistema upravljanja, što će minimalno zahtevati tri dodatna meseca.

“Starlajner” kompanije “Boing” (ranije poznat pod nazivom CST-100) je jedan od dva kosmička broda koje je NASA odabrala za prevoz svojih astronauta do MKS-a i natrag na Zemlju i time prestane da koristi ruske brodove “Sajuz”.

Prvobitnim planovima, prvi bespilotni let broda CST-100 planiran je u junu 2017, a prvi let sa ljudskim posadom (dva astronauta) u oktobru 2017.

Sada je prvo lansiranje novog broda pomereno za decembar 2017, dok će u februaru 2018. “Starlajner” poneti po prvi put dva astronauta u kosmos.

I pored ovog odlaganja, u “Boingu” se još uvek nadaju da će upravo njihov brod imati privilegiju da bude prvi američki privatni kosmički brod kojim će američki članovi posade MKS-a biti zarotirani.

Zanimljivo, u grafiku lansiranja privatnih brodova, aparat “Dragon” kompanije SpaceX (“Spejs Iks”) Ilona Maska još uvek figuriše kao prvi, i kod prvog probnog leta i kod prve “operativne” misije sa rotacijom astronauta na MKS.

U “Boingu” međutim smatraju da je logično da kako je ova kompanija glavni kontraktor projekta MKS, njen brod bude prvi koji će doneti astronaute na Kosmičku stanicu.

Posle ovog odlaganja moguće je da prva operativna misija “Starlajnera” sa rotacijom astronauta na MKS bude obavljeno krajem 2018, ili početkom 2019.

U NASA-i su očigledno računali sa ovim, pa su nedavno potpisali ugovor sa korporacijom “Roskosmos” o prevozu šest američkih astronauta na MKS tokom 2018-2019. brodovima “Sajuz MS”. Cena novog kontrakta je 5,7 milijardi rubalja, uz trajanje do novembra 2019.  

Pretpostavlja se da je reč o tri sedišta 2018. (brodovi “Sajuz MS-10” i “Sajuz MS-11” - septembar i novembar 2018.) i isto toliko u prvom delu 2019. (“MS-12” i “MS-13” – mart i maj/jun 2019).

Kako ugovori obuhvataju lansiranje i povratak, posada “MS-13” treba da se vrati novembra 2019. na Zemlju, tako da je moguće da ova verzija programa odslikava realne planove NASA-e i “Roskosmosa” do kraja 2019.

NASA je inače ranije zakupila šest mesta u “Sajuzima” tokom 2018. po ceni od 491,2 miliona dolara.  


Napravljen važan korak u razvoju američke super-rakete nosača SLS

Suparništvo američkih kompanija u kosmosu


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 7 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 18 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 23 sati ranije

Foto...