Na novom kineskom kosmodromu Venčang (Wechang) u toku su pripreme za prvo lansiranje rakete-nosača CZ-7 (“Dugi marš“) srednje kategorije. Ono je planirano krajem juna. Sama po sebi, ova vest bi bila dovoljna da bude posebno zanimljiva. Medjutim, Kina planira da novom raketom lansira u orbitu kosmički brod nove generacije! 

Govoreći na parlamentarnoj sesiji u Pekingu o kineskom kosmičkom programu sa ljudskim posadama,

CZ 7

Raketa-nosač CZ-7 spremna za prvo lansiranja

brod

Dve verzije novog kineskog kosmičkog broda mase 14 t (levo) i 20 t

Glavni konstruktor ovog programa Žou Djian Ping (Zhou Jianping) je rekao da će na vrhu novog nosača biti maketa kapsule novog kineskog kosmičkog broda. Time će mudri Kinezi jednim udarcem da ubiju dve muve -  da testiraju tokom jednog lansiranja novu raketu-nosač CZ-7 i kapsulu još uvek bezimenog kosmičkog broda koji će za nekoliko godina (negde oko 2025.) naslediti “Šenžou” koji se koristi od 1999.

Naravno, ovo nije samo mudrost, već ogromna samouverenost i, ako baš hoćemo, hrabrost kojom se malo ko, kada su eksperimentalna lansiranja u pitanju, može pohvaliti.

Po obliku, novi kineski kosmički brod veoma podseća na američki “Apolo” (i novi “Orion”), što nije čudno jer je kupasta kapsula (komandni modul sa posadom) sa cilindričnim servisnim modulom u kome se nalaze motori forma koja se pokazala kao veoma efikasna, kako tokom letova “Apola” na Mesec, tako i za vreme misija na orbiti oko Zemlje.

Kineski inženjeri rade na projektima dve verzije novog broda - mase 14 t i 20 t. Manja verzija od 14 t je namenjena za letova na niskim orbitama, u misijama ka kineskoj orbitalnoj stanici. Podsećamo, masa broda “Šenžou” je oko osam tona. Veća verzija od 20 t je predvidjena za misije u duboki kosmos, uključujući let na Mesec i neku od Lagranžeovih tački. Osnovna razlika izmedju dve verzije je u veličini servisnog modula, jer logično “mesečev” brod zahteva veći servisni modul.

U kapsuli novog broda, zavisno od cilja misije, može se nalaziti posada satsavljena od dva do šest tajkonauta  Sudeći po nekim informacijama o termičkoj zaštiti, moguće je da će kapsula biti višekratnog korišćenja i, za razliku od broda “Šenžou” može sleteti i na vodenu površinu, što će takodje biti testirano tokom prvog probnog leta.  

Dve reči o novoj raketi-nosaču CZ-7. Njena visine je 53.1 m, maksimalni prečnik je 3.35 m, dok nosi četiri bočna bustera prečnika po 2.25 m.

Mase na startu od 594 t, raketa CZ-7 može da izbaci na nisku orbitu koristan teret mase 13.5 t.

Koristi “ekološku” pogonsku kombinaciju (kerozin + tečni kiseonik) kao zamenu za toksična goriva koja se koriste kod starih raketa ove serije.

Sa nosivošću od oko 13.5 tona, CZ-7 pripada klasi raketa srednje nosivost kojoj, izmedju ostalog pripada i ukrajinsko-ruska raketa “Zenit-2” koja ima isti kapacitet (13.7 t) ali sa daleko manjom startnom masom (oko 460 t).

Novi kosmodrom Venčang koji se nalazi na ostrvu Hajnan (Hainan) na jugu Kine gradjen je od 2009. do novembra 2014. i ima dve lansirne rampe. Novi kosmodrom omogućava efikasnije korišćenje brzine rotacije planete za lansiranje većih korisnih terete. Pored toga, transport velikih blokova raketa-nosača morem je jednostavniji nego železnicom kako se to rade kod ostalih, “kopnenih” kineskih kosmodroma.

Naravno, novi kosmodrom, dve nove rakete (pored CZ-7, ove godine planirano je lansiranje rakete CZ-5 nosivosti 25t), novi kosmički brod, nova orbitalna laboratorija “Tjangong-2”, nova posada koja će brodom “Šenžou-11” krajem godine provesti mesec dana na njoj, novi teretni brod “Tjanžou” i sve ovo tokom 2016/17, dovoljno govore kako Kina koracima od “sedam milja” korača u kosmos.

U mesecima koji dolaze, očkuju nas veoma, veoma zanimljivi dogadjaji na kosmičkim orbitama.     

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 6 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...