Jedna od glavnih žrtava sukoba između Rusije i Ukrajine bio je ukrajinski kosmički program. Kremlj je odlučio da prekine gotovo sve veze sa susednom zemljom što se tiče kosmosa – što je mnogo dublje nego što se može zamisliti – a kao rezultat toga, svi letovi raketa 'Zenit', glavne rakete proizvođene u Ukrajini, otkazani su, ali i rakete 'Dnepr'– ICBM R36M rekonstruirane za let u kosmos – te sada Ukrajinci očajnički traže ruske ili strane zamene za svoju kosmičku tehnologiju i opremu koja je pretekla. Proces je traumatičan, ne samo za Ukrajinu nego i za Rusiju, koja je izgubila pristup desecima kompanija aeronautičke industrije s kojima je poslovala nakon (ras)pada SSSR-a. Ali, očito, gubitnik u ovom bratoubilačkom ratu je Ukrajina. Nekada moćna kosmička industrija u zemlji trenutno je uključena jedino u izgradnju dve važne rakete: 'Antares'za 'Northrop Grumman'– Ukrajina proizvodi prvi stepen – i evropsku 'Vegu'– laboratoriju u gornjem stepenu. No takva se situacija uskoro može promeniti.

u1
Predlozi novih ukrajinskih raketa.

Velika nada ukrajinskog kosmičkog programa jeste raketa 'Ciklon 4M'[1]('Циклон 4M'). Reč je o maloj dvostepenoj raketi koja bi trebalo da ponese oko pet tona u nisku orbitu. Uprkos imenu, vrlo se razlikuje od 'Ciklona 4', rakete koja je trebao da poleti iz Alcântare(Brazil). Projekat 'Ciklon 4', koji je doživeo fijasko delimično zbog rivalstva između brazilskih političara[2], bila je varijanta slavnog 'Ciklona 3' (11K68) iz sovjetske ere. Sa svoje strane, 'Ciklon 4M' će naslediti drugi stepen i vrh 'Ciklona 4', ali će imati prvi stepen baziran na keroloxu(kerozin i tečni kiseonik) umesto na hipergoličnim komponentama. Ovaj prvi stepen će biti vrlo sličan onom kod 'Antaresa'– moglo bi se reći da će 'Ciklon 4M' biti zapravo 'Antares' sa drugim hipergoličnim stepenom – ali će koristiti četiri ukrajinska motora RD-870umesto dva RD-181proizvedena u Rusiji koja koristi američka raketa. RD-870 je prvi snažan motor proizveden u Ukrajini od pada Sovjetskog Saveza i zapravo je modifikovani RD-120(RD-120 se koristi u drugom stepenu 'Zenita' i uglavnom je ukrajinski motor, mada uključuje i neke ruske elemente).

u2
Raketa srednje kalse 'Ciklon 4M'kompanije KB 'Južnoje'.

u3
Četiri motora RD-870sa rakete 'Ciklon 4M'.Svaki motor je težak 1353 kg, a vreme rada je oko 200 sekundi. Komore za sagorevanje za ove motore mogu da se skinu sa RD-263.

u4
Budući lansirni centar u Kanadi za 'Ciklon 4M'.

Novost projekta je da će 'Ciklon 4M' moći da se lansira iz Cansoa, koji se nalazi na obali Nove Škotske (Kanada), što je prilično neuobičajeno mesto. Uprkos određenom početnom oklevanju, kanadska vlada je nedavno dala zeleno svetlo za lansiranje 'Ciklona 4M' s ekološkog stanovišta (glasine ukazuju da je Bela kuća podstakla provođenje ovog projekta sa ciljem pomoći ukrajinskoj vladi). No, 'Ciklon 4M' nije jedini adut u rukavima kompanija KB 'Južnoje''Južmaš', koje de-facto predstavljaju glavninu ukrajinske aeronautičke industrije. Još jedan projekat koji je u toku jeste 'Ciklon 1M', mala trostepena raketa koji će nositi 750 kg u heliosinhronu orbitu visine 600 km. 'Ciklon 1M' bi u prvom stepenu koristio jedan RD-870 motor.

u5
Ukrajinskа raketa lake klase 'Ciklon 1M'će imati težinu od 63.000 km.

u6
'Ciklon 1M'.

u7
Motor RD-870, modifikacija RD-120.

Kao i u slučaju 'Ciklona 4M', mesto lansiranja 'Ciklona 1M' će biti zapanjujuće. A to je da Ukrajinska kosmička agencija (DKAU) razmišlja o lansiranju ove rakete s ukrajinske obale u pokrajini Mikolavska. Na taj način Ukrajina bi mogla da dobije vlastiti pristup kosmosu, barem s malim raketama. Naravno, 'Cikloni 1M' bi mogli da uzleću samo ka jugu kako bi postavljale teret u polarne orbite (prvi stepeni bi padali u Sredozemno more). Ostali azimuti nisu baš preporučljivi jer bi rakete morale da preleću rusku teritoriju...

u8
Mogući ukrajinski lansirni centar za rakete 'Ciklon 1M'.

Ali ukrajinske ambicije idu još dalje. Kako bi zaobišla ruski veto na 'Zenit', Ukrajina namerava da razvije 'Majak M3.9'(koji se naziva i 'S3.9'). Ako je ruska raketa 'Sojuz 5'/'Irtiš'100% ruska verzija 'Zenita', 'Majak M3.9' je 100% ukrajinska verzija ove rakete. Umesto ruskog motora RD-171M prvog stepena, 'Majak M3.9' bi koristio tri RD-815, motore s potiskom od po 250 tona koji još nisu u upotrebi. U svrhu zamene ruskog trećeg stepena, 'Bloka-DM', koristiće se stepen sa motorom RD-861K. Ako se ova raketa razvije, bili bismo suočeni sa vrlo napetim scenarijom između Rusije, Ukrajine i Kazahstana. Objekti za podršku raketa klase 'Zenit' u Baikonuru su pod delimičnim nadzorom Rusije, ali Kazahstan takođe sudeluje u njima u projektu 'Sunkar'(distribucija infrastrukture i nekretnina u Baikonuru nije tako jasna kao što ljudi misle i zavisi od mnogih činilaca; iako Rusija plaća, Kazahstan im ne dopušta da rade ono što žele na kosmodromu). Ako Ukrajina razvije 'Majak M3.9'/'S3.9', nešto mi govori da bi Kazahstan mogao da iskoristi tu činjenicu da na neki način učvrsti odnose sa Rusijom. Bilo kako bilo, ovaj projekt je još u povojima i možda nikada neće ugledati svjetlo. Ostali objekti projekta 'Zenit', oni koji pripadaju kompaniji 'Sea Launch', trenutno su u vlasništvu ruske kompanije iz Novosibirska, 'S7', koja je pristala da pod pritiskom Kremlja blokira korišćenje ove rakete.

u9
'Ма
jak M3.9', kompletno ukrajinski 'Zenit'.

u10
Poređenje ukrajinskog RD-815 i ruskog RD-180.

u11
Nova porodica 'Majak' raketa.

Od 'Majaka M3.9' KB 'Južmoje'želi da razvije novu porodica raketa 'Majak' koji će da koriste prve stepene ovog novog 'Zenita' kao bazu. Ove varijante, različite od prethodnih predloga s imenom 'Majak', podsećaju na sovjetski projekt 11K37 ili 'Trizenit', koji nikad nije zaživeo. Postoje i drugi projekti na dizajnerskom stolu, kao što je 'Ciklon 1MS'– višekratna verzija 'Ciklona 1M' – ili 'Ciklon 5', tešku verziju 'Ciklona 4M'. Međutim, ti projekti su danas samo čisti i teški powerpointizam. Nemojte da zaboravite: 'Ciklon 4M' i 'Ciklon 1M' su ključ koji treba da osigura budućnost ukrajinski kosmički program. Ako se ove rakete ne ostvare, Ukrajina će imati samo 'Antares' i prodaju tehnologije kroz stražnja vrata zemljama poput Kine i Severne Koreje.

u12
Nova ukrajinska raketa 'Ciklon 4M'.

u13
Prvi stepeni za američke 'Antarese'u fabrici KB 'Južnoje'.

u14
Konstrukcija sovjetske rakete 'Trizenit'(11K37) iz 1988.Predlog je bio da se raketa zove i 'Feniks'.

 

[1]O ovoj raketi sam već pisao.

[2]Eufemizam kojim se prikriva da je Amerika podmitila deo političkog vrha da spreči prodor sovjetskih raketa u Brazil. Ta raketa je trebalo da ima širi vrh (preuzet od 'Ariane 4') da bi mogla da jeftino lansira komercijalne satelite, a to nije smelo da se dozvoli.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 16 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...