Prvo lansiranje nove kineske rakete-nosača (RN) srednje klase CZ-7 sa novog kosmodroma Ven Čan na ostrvu Haj Nan biće obavljeno u prvoj polovini 2015. Istovremeno, tokom ove godine obavljaju se testiranja sistema još dve nove kineske RN – CZ-5 (teške klase) i lake rakete CZ-6.

Projekat teške RN CZ-5 je oficijelno prihvaćen oktobra 2006. uz prvo lansiranje planirano 2013. Nosač je predvidjen za treću etapu kineskog programa istraživanja Meseca pomoću automatskih kosmičkih aparata, kao i za lansiranje modula kineske orbitalne stanice. Njen centralni blok ima dva raketna motora (RM) YF-77 koji razviaju potisnu silu od 52 ts na nivou mora (71 ts u vakuumu) koristeći pogonsku kombinaciju tečni kiseonik – tečni vodonik. Na centralni stepen su priljubljena četiri bočna potisna bloka sa RM YF-100 na tečni kiseonik i kerozin, potiska 122 ts. U ovakvoj konfiguraciji, CZ-5 može da na nisku orbitu izbaci koristan teret mase do 25 tona, što je rangu američke RN Delta IV, evropske Ariane 5 i ruske “Angara 5” čiji se inaguralno lansiranje očekuju u decembru ove godine.

Stručnjaci Kineske akademije istraživanja raketa-nosača (CALT) rade na dve varijante teške RN CZ-5. Verzija sa oznakom B mase 837t, imaće nosivost od 22t za orbitu visine 200x400km, nagiba 42,4o. Njome će u kosmos biti lansirani moduli kineske orbitalne stanice. Druga verzija koja još uvek nosi oznaku CZ-5 sa dodatnim stepenom, će biti korišćena za lansiranje većih automatskih aparata prema Mesecu počev od 2017. Naravno, pod uslovom da prvo lansiranje koje je prvobitno bilo planirano 2013, pa 2014, a nedavno odloženo za 2015. (uz realnu mogućnost da ipak bude obavljeno početkom 2016.) protekne bez problema.

 

kr1 Teška raketa-nosač CZ-5

Projekat CZ-5 je postao osnova za razvoj još dve nove kineske rakete – lake (CZ-6) i srednje (CZ-7) klase u okviru doktrine poznate kao “četiri motora, tri rakete”. Od četiri motora koji se koriste za ove tri RN, samo se jedan (YF-75D) može smatrati “starim”, budući da je proistekao iz postojećeg motora YF-75. Preostala tri RM YF-77, YF-100 i YF-115 su novi motori.

KR2 Raketni motor YF-100 (razvijen na bazi ruskog motora RD-120)

Kao i kod CZ-5, planovi prvog lansiranja rakete CZ-7 su nekoliko puta korigovani. Prvo je bilo planirano da CZ-7 ima premijeru 2013. Ponajviše zbog tehničkih razloga, kao i kašnjenja sa gradnjom kosmodroma Ven Čan, očekuje se da će prvo lansiranje CZ-7 biti obavljeno tokom prvih meseca 2015.    

Za raketu CZ-7 za koju je svojevremeno planirano 16 varijanti (!), najvažnija je takozvana dvoipostepena verzija mase na startu 595t. Ovom raketom planirano je lansiranje teretnog broda “Tjančžou” 2016. koji treba da se spoji sa orbitalnom laboratorijom “Tjangun-2” čije je lansiranje planirano do kraja 2015. ali pomoću stare RN CZ-2F. Nosač CZ-7 je od posebnog značaja za kinesku kosmonautiku, jer će ovom raketom negde oko 2021. biti pokriveno do 80% njenih lansiranja koja se sada obavljaju pomoću tri raketa CZ-2, CZ-3 i CZ-4. Raspon nosivosti RN CZ-7 je izmedju 9 i 13 tona za nisku orbitu, odnosno do 5,5 tona za sunčano-sinhronu orbitu. Kao i CZ-5 ova raketa nosi dva motora na centralnom bloku, plus po jedan RM na četiri bočna bustera.  

Zanimljivo je da je projekat lake rakete CZ-6 uključen u razvojni program tek avgusta 2009, znatno posle projekata teške i srednje rakete. Za razliku od njih, CZ-6 će biti lansiran za postojećeg kosmodroma Taj Juan, gde se, kao i na Haj Nanu, odvijaju obimni radovi na gradnji novih lansirnih rampi. Na razvoju lake kineske rakete rade stručnjaci Šangajske akademije istraživanja kosmičke tehnike (SAST). Mase 103t, raketa CZ-6 je zamišljena kao jeftini nosač malih aparata sa veoma kratkim rokovima lansiranja (do sedam dana). Njena nosivost je do 1000kg za sunčano-sinhronu orbitu visine 700km. Predvidjena je kao trostepena raketa sa motorima YF-100 i YF-115 na prva dva stepena, dok se motor YF-85A spominje kao najverovatniji za poslednji stepen. Poznato je takodje da je SAST prošle godine razvio sopstveni gornji stepen TY-1, tako da je moguće da upravo ulogu trećeg stepena lakog nosača CZ-6 odigra ovaj novi raketni blok.

kr3 Raketa-nosač srednje klase CZ-7

 Prvo lansiranje RN CZ-6 bilo je planirano 2013, zatim je, kao i slučaju CZ-7 i CZ-5, odloženo za 2014. Medjutim, još uvek nema potvrde da će lansiranje lake rakete biti obavljeno ove godine. Istina, novembra 2013. objavljena je fotografija maketa rakete CZ-6 na lansirnoj rampi kosmodroma Taj Juan, tako da je sasvim moguće da će upravo ovom raketom Kina započeti seriju ispitivanja nosača nove generacije. To je sasvim logično budući da laka raketa ima identične raketne motore kao nosač srednje klase CZ-7. Pored toga, ona ima motor YF-100 koji je zajednički za sve tri rakete. Konačno, za razliku od dve teže rakete, CZ-6 na svojim stepenima koristi samo po jedan raketni motor. Kada se tome doda da je start lake rakete planiran sa oprobanog kosmodroma poznatom po uspešnim lansiranjima, onda je jasno da za otvaranje sezone ispitivanja novih kineskih nosača, lansiranje lake rakete CZ-6 nosi najmanje rizika. Drugi će početkom 2015. na start doći CZ-7, ali u uprošćenoj verziji, bez kriogenog motora YF-77 na tečni kiseonik i tečni vodonik. Na kraju će najverovatnije 2015, ili početkom 2016, biti lansiran teški nosač CZ-5 u varijanti sa dodatnim gornjim stepenom.          

kr4 Maketa lake rakete-nosača CZ-6 na rampi kosmodroma Tan Juan

Naravno, sasvim je moguće da posle početka eksploatacije, CZ-6 bude modifikovan u nešto jaču verziju. Takodje, na osnovama teške rakete CZ-5 posle 2020. biće razvijena i super-raketa nosivosti oko 100t. Skupa sa ovim trima raketama, ona će prestavljati okosnicu kineskog kosmičkog programa u budućnosti.          

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 6 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...