UDFy-381355539
Slabašni, jedva vidljivi tračak svjetla galaktike UDFy-38135539  u izdvojenom okviru fotografije najstariji je i najudaljeniji danas poznati objekt u svemiru

Međunarodni tim astronoma koristeći Hubbleov svemirski teleskop (HST) i kompleks Very Large Telescope (VLT) Europske južne opservatorije u Čileu detektirao je dosad najudaljeniji objekt u svemiru. Galaktika UDFy-38135539 udaljena je 13.1 milijardu svjetlosnih godina od nas. Prve zvijezde u njoj nastale su praktično na samom početku stvaranja zvijezda u svemiru koje se odigralo negdje u prvoj milijardi godina nakon „velikog praska“. Obzirom je trenutak početka stvaranja poznatog svemira (eng. Big Bang-veliki prasak) u znanstvenim krugovima pozicioniran nekih 13.7 milijardi godina u prošlost, ova je galaktika stvorena svega 600 milijuna godina nakon toga.

svemir_vremenik
Vremenska skala događanja u svemiru od njegova nastanka do danas

Dr. Matt Lehnert s Observatoire de Paris, koji se pojavljuje kao voditelj ekipe astronoma i prvi autor znanastvenog članka o ovom otkriću objavljenom u časopisu Nature izjavio je kako su koristili najbolju današnju tehniku ne bi li izmjerili i opazili veoma slabašno svjetlo najudaljenije, ujedno i  najstarije, galaktike dosad pronađene u svemiru. Njihovo otkriće postavilo je na drugo mjesto ranije otkriveno izvorište gama zračenja pozicionirano ravno 13 milijardi godina u prošlost. Astronomi udaljenosti a istovremeno i starost objekata u svemiru izražavaju u svjetlosnim godinama odnosno u „vremenskim“ godinama.

HST je tijekom 2009. godine otkrio nekoliko potencijalnih kandidata za najstariji objekt u svemiru, a međunarodni tim astronoma koristio je teleskope VLT te specijalni infracrveni spektroskopski instrument SIMONI kako bi zapazio jedva uočljiv trag vodika čiji je crveni pomak (brzina udaljavanja objekta) izmjeren na faktor 8,6. Koautor članka Nicole Nesvadba (Institut d’Astrophysique Spatiale) kaže kako je to prvi put da su sigurni u rezultate mjerenja izvučene praktično ni iz čega te kako je nedvojbeno riječ o galaktici. Smatra kako je ovo otkriće važno ne samo radi „prvog mjesta na tronu“ nego i radi točnijeg definiranja trenutka stvaranja prvih zvijezda koje se odigralo negdje između 0.4 i 1.0 milijardi godina nakon nastanka svemira. Postojanje ove galaktike nedvojbeno ukazuje da su se prve zvijezde zasigurno stvarale „već“ šesto milijuna godina toga, zaključuje Nesvadba. Znanstvenicima je u načelu jasno kako svemir funkcionira. Teorije potvrđuju rezultati opažanja, no stvari se kompliciraju što dalje idemo u prošlost. Objedinjena istraživanja svemira putem pravih vremenskih strojeva (teleskopi) i u laboratorijama (CERN-LHC) trebaju nam dati odgovor na krucijalno pitanje današnjice kako smo i iz čega nastali te kakva je budućnost svemira.

 


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži