Tko su sretnici sa povratnom kartom?!

Ovih dana u punom su jeku raznolika tehnička testiranja bespilotnih atmosferskih sondi HISTRION FPM-A i FPM-B kao uvertira za predstojeći let sondi HISTRION 5 i 6. Bespilotne sonde HISTRION dio su Istarskog svemirskog programa u cilju popularizacije znanosti i tehnike na području svemirskih tehnologija te praktičnih istraživanja. Unutar sonde HISTRION 6 nalaze se dva astrobiološka modula (ABM-1 i ABM-2).

SLHP pogled iz bliskog svemira
H6 moduli sonde OKVIR

Ivica Lađarević mag.ing.agr. voditelj je astrobioloških istraživanja i u njegovoj se ingerenciji nalaze svi „putnici put bliskog svemira“ koje uskoro očekuje odiseja tamo gdje pripadnici njihove vrste nisu nikada bili.

Lađarević je u suradnji sa Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za poljoprivrednu zoologiju, prof.dr.sc. Renata Bažok) za HISTRION 6 pripremio dva astrobiološka seta. U prvom modulu odvijati će se entomološki pokusi sa zareznicima (kukci, pauci..). Drugi modul rezerviran je za botaničke pokuse (sjemenke višegodišnjih kultura, aromatičnog i ljekovitog bilja te sjemenke lipe). Svi ovi „putnici“ biti će izloženi uvjetima koji vladaju u području bliskog svemira, dok će njihovi „kolege“ na Zemlji predstavljati kontrolnu skupinu. Nakon leta sadržaj ABM-1 i ABM-2 modula biti će upućen natrag u laboratorije kako bi se provela istraživanja o mogućem utjecaju bliskog svemirskog prostora na iste, odnosno istražilo je li došlo do promjena između izložene i kontrolne skupine. Sjemenke lipe koje putuju u bliski svemir posebno su interesantne obzirom da Lađarević iz njih u narednim godinama namjerava uzgojiti sadnice lipe. Biti će to prve lipe iz bliskog svemira („svemirsko drveće“) a takve će se sadnice u narednim godinama podijeliti zainteresiranim gradovima (institucijama, školama, pojedincima) kako bi ih zasadili u parkovima, parcelama uz prigodnu tabelu/oznaku kako se tu radi o drveću koje je „porijeklom“ iz bliskog svemira. Svaka takva sadnica lipe imati će svoj jedinstveni identifikacijski broj a njezin životni put bude brižljivo praćen, uključivo i tabelarni prikaz na internetu kako bi svi zainteresirani mogli vidjeti gdje se i u kakvom stanju, odnosno okružju nalazi Istarsko svemirsko drveće.

Važno je istaknuti kako se u ovaj projekt kao partner uključilo i Pulsko Sveučilište Jurja Dobrile, odnosno Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“. Na čelu sa dekanicom prof.dr.sc. Danijelom Križman Pavlović prepoznat je značaj istraživanja područja bliskog svemira, popularizacije znanosti i tehnike ali buduća interakcija na sličnim projektima sa studentima smjerova; marketinško upravljanje, menađment i poduzetništvo, turizam i poslovna informatika. Upravo su ta područja ključna u segmentu svemirskih istraživanja i u svijetu kako bi javnost, mediji, znanstvenici ali i financijeri postigli suglasje od kojeg svi imaju koristi.

Pored astrobioloških modula u sondi HISTRION 6 nalaze se i dva tehnička modula (TEM 1 i 2). Prvi je rezerviran za elektroniku i senzoriku koja ima za cilj opažanje i bilježenje parametara leta te uvjeta izvan i unutar sonde za vrijeme trajanja misije, o čemu vode brigu Gabrijel Erman M.Sc.E.E., mr.sc. Zoran Ereš (Institut Ruđer Bošković, Zagreb) i Nenad Perković. U drugom tehničkom modulu nalaze se pitanja dvadeset i troje učenika prvog razreda OŠ Vidikovac, Pula, upućena „vanzemaljcima“ te slike osam najpoznatijih vanzemaljaca koje putuju u bliski svemir. Učenička pitanja prikupila je njihova razrednica Bojana Manzin, slike „aliena“ nacrtale su učenice srednjih škola Danijela Kovačević (Inustrijsko obrtnička škola, Pula) i Karin Šćulac (Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Pula). Brigu da učenička pitanja „stignu do vanzemaljaca“ te od njih dobiju i odgovore preuzeo je na sebe Ogren Variola iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

Ivica Lađarević, mag.ing.agr.

U razgovoru sa ljudima oko misije HISTRION 6 često nas pitaju „Što očekujete da će se dogoditi sa Vašim putnicima?“. Odgovor je; Neznamo! Upravo zato želimo istražiti da li, kako i na koji način uvjeti koji vladaju u bliskom svemiru imaju uticaj na populaciju biljaka i životinjica koje šaljemo u sondi. Zanima nas kako će se ponašati kontrolna skupina a kako izložena skupina. Istraživanja koja ćemo provesti samo su početak kompleksnijih projekata koje planiramo realizirati u budućnosti. Moguće u narednim astrobiološkim misijama tu bude i otkrića a područje koje istražujemo zapravo je veoma malo poznato.

 Sonde HISTRION spremne za zahtjevna testiranja


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži