vobanista crni logo<< DAN 1.

<< Dan 2.

Dan 3.

I trećeg dana našeg boravka na Zmajevim dečjim igrama počeli smo posmatranje kojekakvih drangulija po okolnim zgradama, ali u nestrpljivom očekivanju da se nebo razvedri kako su prognoze najavljivale. Deca su, svejedno, bila zadovoljna.

A onda se između oblaka pojavila Venera. Miloš ju je spazio i viknuo: „Evo je!“ i naciljao je teleskopom.

Vau, ipak je to sasvim drukčiji doživljaj od posmatranja prozora na Gradskoj kući. 

Veneru je kroz teleskop prvi posmatrao Galileo Galilej, a njegov izveštaj o tom posmatranju spada u najvažnije dokumente u istoriji astronomije, a i nauke uopšte. Zašto? Pa zato što je slavni naučnik primetio da Venera prolazi kroz faze i to na svom putu oko Sunca, a što je bio jedan od ključnih dokaza u prilog heliocentričnom sistemu. Bilo je to septembra 1610. godine. 

Ali taman kada je posmatranje uzimalo maha, teleskop je zaspao. Neko je slučajno isključio struju i teleskop je pomislio da je za noćas posmatranje gotovo. Trebalo je nekoliko minuta da mu Miloš objasni zabludu, ali tada su već novi oblaci pokrili Veneru. Bilo je to veliko razočarenje. Ali ono je kratko trajalo jer se uskoro na nebu pojavio kraljevski Jupiter. Videle su se dobro dve njegove pruge i četiri pratioca.

Jupiter je prvi kroz teleskop posmatrao Galilej, a njegov izveštaj o tom posmatranju danas je istorijski jer je slavni naučnik otkrio da se oko te daleke planete okreću četiri satelita, što je takođe bio dokaz u prilog heliocentričnom sistemu zato što se pokazalo da nije Zemlja u centru nebeskog svoda oko koga se sve okreće, jer eto nešto se okreće i oko Jupitera.

Ta četiri satelita koja je otkrio Galilej danas nose njegovo ime, a to su inače Jo, Evropa, Ganimed i Kalisto

Jupiter je izmamio silne uzdahe od posmatrača, toliko je divan bio.

Posmatranje je potrajalo. Čak su se i Zmajeve dečje igre zvanično zatvorile, a red pred teleskopom se nije smanjivao. Na kraju, oko ponoći otkrili smo da i momak sa karticom za rampu nije više tu. Mi smo se nalazili u centru, u pešačkoj zoni u koju se kolima samo izuzetno dolazi, a i za to je bila potrebna posebno dozvola, tj. kartice. 

Dobro, nakon 40 minuta telefoniranja, moljakanja, preklinjanja, molitvi i tome slično, konačno smo i mi otišli kućama.

Na samom kraju ovog trodnevnog izveštaja sa Zmajevih dečjih igara treba naglasiti sledeće: teleskope su doneli Miloš Gagić i Jaroslav Granja. Njih dvojica su herojski podneli nalet oko dve hiljade posetilaca (podatak je pouzdan). Sva tri dana po pet sati stajali su pored teleskopa i pokazivali deci i odraslima prizore kroz teleskope, odgovarali na pitanja i sve to stoički podneli. 

A pored njih dvojice ekipu Vobanista su činili: Dušan Mrđa, Kristina Bikit, Sofija Forkapić, Ištavn Bikit i Saša Zorkić.

Ovim je završen još jedan Vobanistički program.

Pogledajte slike:

2018 06 10 19.01.58

 2018 06 10 19.02.22

2018 06 10 19.04.40

2018 06 10 19.07.07

2018 06 10 19.11.15

2018 06 10 19.23.49

2018 06 10 19.37.41

2018 06 10 19.38.57

2018 06 10 19.40.58

2018 06 10 19.47.26

2018 06 10 19.56.46

2018 06 10 19.58.25

2018 06 10 19.59.23

 

 

 

NA ZMAJEVIM DEČJIM IGRAMA - TREĆI DAN

PRVI DAN

DRUGI DAN

 

 


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...