Pre tri godine govorili smo o japanskoj sondi 'DESTINY+' (Destiny Plus), projektu kosmičke sonde na jonski pogon projektovane za istraživanje asteroida Phaethon. Napokon, projekat se nastavlja s važnom novošću; uveden je radikalni redizajn imena, koje se sada piše 'DESTINY+', sa znakom '+' kao eksponentom, umesto samo 'DESTINY+'. Šalu na stranu, jer u stvarnosti ovo nije novo ime, već glasi 'DESTINY PLUS' ...
Kao klasičan ljubitelj Teorija zavera i tradicionalni rusofil, bio sam oduševljen kada sam pre puno godina pročitao da tada glavnu američku raketu pokreću sovjetski motori! Tada sam prvi put čuo da u SAD pored poznatih balističkih nuklearnih projektila postoje i istoimene kosmičke rakete – zovu se 'Atlas'. Danas ću reći (po)nešto o ovom ponosu američkog raketaštva, čijih je ipak preko 2/3 korisnog tereta bilo vojno-špijunske namene.
"Zvjezdani glasnik" dokumentarni je film redateljice Nane Šojlev o utemeljitelju moderne astronomije G. Galileiju, koji je zbog svojeg sukoba s inkvizicijom postao najproučavaniji slučaj u povijesti zapadne kulture. Oko njegova su se imena isplele mnogobrojne legende, a jedino što danas pouzdano znamo jest da nikada nije rekao: "Ipak se kreće!"...
Na ovoj izvanrednoj fotografiji koju je napravio svemirski teleskop Habl (NASA/ESA Hubble Space Telescope) prikazana je spiralna galaksija NGC 5643 u sazvežđu Lupus (Vuk). Dobiti ovako dobru fotografiju nije lako. Urađeno je trideset različitih ekspozicija, u trajanju od ukupno 9 sati. Zahvaljujući velikoj rezoluciji i oštrini slike koju daje Habla, dobijena je ova slika puna detalja i lepote.
Lansiranje stvari u kosmos nekada je spadalo u domen državnih agencija koje su radile s velikim aeronautičkim dobavljačima. Ali stvari su se promenile. U poslednja dve decenije, startap kosmičke kompanije su pokazale da mogu da se takmiče sa svojim većim kolegama, a u nekim slučajevima da budu i ispred njih.
Ogroman udar gama zraka oslobodio je više energije u pola sekunde nego što će Sunce proizvesti energije tokom čitavog svog životnog veka od 10 milijardi godina. U maju 2020. godine, svetlosni bljesak je stigao do Zemlje i otkrila ga je Nasina Neil Gehrels Svift opeservatorija. Naučnici su brzo okrenuli ka njemu druge teleskope - uključujući i svemirski teleskop Habl. Iznenađenje je doneo Habl.
What did Galileo spacecraft discover about Jupiter and its moons?
Pratimo svemirski brod Galilo u njegovoj neverovatnoj misiji do i oko Jupitera. Pokazalo se da su Jupiterovi sateliti izuzetno složeni i fascinantni svetovi koji su do sada skrivali neke izuzetno interesantne činjenice.
„Oblaci se pojavljuju tamo gde dođe do kondenzacije vodene pare. Nekada u oblacima nisu prisutne samo kapljice vode, već i ledeni kristali, a u njima se nalaze i različite čestice“, kaže Luka Ilić iz Instituta za fiziku u Beogradu u sedamnaestoj epizodi naučnopopularnog video-serijala „Vrt fizike“ u kojoj objašnjava kako pada kiša, ali i kako meteorolozi prave vremensku prognozu.