Voyager zlatne ploče - 116 fotografija koje smo poslali vanzemaljcima
Voyager 1 I 2 su najdalji objekti koje je čovečanstvo ikada poslalo u svemir, i na sebi nose zlatne ploče sa porukama čovečanstva nekoj potencijalnoj civilizaciji koja će je jednog dana možda pronaći, a među snimljenim pozdravima na 55 jezika, selekcijom muzike i zvukova naše planete, nalaze se i jako interesantne fotografije. U ovom videu detaljno ću proći kroz svih 116 fotografija na Voyager zlatnim pločama, i videćemo kako i zašto su upravo one odabrane da predstavljaju našu planetu i civilizaciju.
Danas je 2025. godina, a vodeći stručnjaci[1] su upravo predvideli šta nas sve čeka do 2027 godine kada je u pitanju AI. U tekstu objavljen pod naslovom: AI 2027 objavili su predviđanja, ekstrapolaciji trendova zanovana na iskustvima kompanija poput OpenAI i nudie uvid u moguću budućnost razvoja AI.U narednoj deceniji, veštačka inteligencija mogla bi preobraziti svet na način koji nadmašuje čak i industrijsku revoluciju. Donosimo taj tekst prilagođen za sajt astronomija.org.rs sažimajućio ključne tačke, fokusirajući se na implikacije AI za nauku, tehnologiju i društvo, uz poseban akcenat na potencijalnu ulogu u astronomiji. Originalnino tekst se nalazi ovde: https://ai-2027.com/
Astronomi koji se služe NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble su po prvi put uočili jedan zvjezdani sustav koji je kasnije proizveo neobičnu eksploziju supernove bijelog patuljka, ogoljene jezgre jedne obične zvijezde koja je stigla do konca svoga života.
Svemirski teleskop Džejms Veb je usmerio dva svoja oka, MIRI i NIRCam u Hablovo ultraduboko polje i razotkrio hiljade udaljenih galaksija, od kojih neke datiraju iz najranijeg svemira.
Jedan od najfascinantnijih aspekata potrage za životom u univerzumu je mogućnost da život postoji na mestima koja na prvi pogled deluju potpuno nepogodno. Nedavna istraživanja su otkrila da kosmički zraci, visokoenergijske čestice koje putuju kroz svemir, mogu zapravo da pomognu mikroskopskom životu da preživi skrivajući se ispod ledenih površina svetova poput Evrope ili Enceladusa. Ovo otkriće menja naše razumevanje o tome gde život može da postoji i otvara nove mogućnosti za astrobiologiju.
Na ramenu sazvežđa Orion, Betelgez, crveni džin je jedna od najprepoznatljivijih zvezda na noćnom nebu. Predmet je mnogih naučnih studija i amaterskih posmatranja vekovima unazad.
Svake godine, obično krajem jula ili početkom avgusta, dođe vreme kada Sunce upeče, sve se opusti, asfalt počne da se topi, trava skroz sparuši i osuši, a psi preko dana isplaze jezike i dahću negde u hladu. Psi nemaju znojne žlezde pa ne mogu da se znoje, nego višak toplote organizma izbacuju dahtanjem. Mnogi zato smatraju da izraz „pasje vrućine“ potiče od ovakvog ponašanja pasa.