Iz mračnih dubina Sunčevog sistema Zemlji se već neko vreme približava tamna stenovita gromada. Njen udar u planetu bio bi katastrofalan. Kada je pre 49000 godina u pustinju koja danas pripada Arizoni pao asteroid izrovao je krater prečnika preko jednog kilometra (Meteorski krater). Taj asteroid bio veličine od samo 45 metara. Ovaj kamen koji nam se sad približava u prečniku ima 1,4 kilometra. Njegov udar osetio bi se na celoj planeti, a posledice bi bile katastrofalne za čitav kontinent na koji bi pao.
Timeline: What If There Were Only 100 People On Earth?
Zbilja, zamislite da iz nekog razloga na planeti odjednom živi svega 100 ljudi. Šta bi se desilo, da li bi se i kada ljudska civilizacija oporavila i vratila na normalan način života? I da li bi to bilo normalno?
Teleskop u šake i pravac na dobro astronomsko posmatranja. Ili ako nemate teleskop može vam poslužiti i dvogled, a ako nemate ni dvogled, ovo o čemu ćemo da pričamo vidi se lepo i golim okom, a pričamo o Jupiteru.
Sunce će biti u stanju da održava život na Zemlji (onakav kakav mi poznamo) onoliko dugo koliko bude mogla da zrači energiju da sadašnjem nivou. Danas sa sigurnošću možemo reći koliko će dugo to trajati.
U potrazi za novom Zemljom - Egzoplaneti - Dokumentarni film
Znanstvene novinarke, Francuskinja Emilie Martin i Kanađanka Marie-Pier Elie otputovati će na Havaje i posjetiti opservatorij Mauna Kea. To će ih odvesti na trag egzoplaneta među kojima je možda i Zemljina blizanka.
Postoje Vinski putevi ali nigde nisam video Puteve znanja.
Kada napada debeli sneg neko ko je najjači i najveštiji mora da ide napred i pravi prto ili prolaz, a onda za njim idu ostali. Isto tako kada se ide po neznanju, nepoznatom terenu ili praznom prostoru bez orijentira napred, treba da ide neko ko ipak nešto zna. Da ne ispadne kao u Domanovićevom Vođi..
Kada je Galileo Galilej otkrio četiri Jupiterova satelita početkom 17. veka, nametnulo se pitanje da li i druge planete imaju svoje satelite. Tada je počela i potraga za tim telima, ali tek u 19-om veku su otkrivena dva Marsova satelita. Mars je rimski bog rata pa su i ova dva satelita dobila prigodna imena Užas (Deimos) i Strah (Phobos). Pogledajte priču o ovom satelitima.
RS Ophiuchi je ponovo sjajna nakon 2006-te godine i u trenutku maksimuma je na granici viđenja golim okom. Lako se uočava već i u tražiocu prečnika objektiva 50 milimetara.
Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija. Patuljaste galaktike sadrže nekoliko desetaka milijuna zvijezda, a divovske do 1014 zvijezda koje se nalaze se u orbiti oko zajedničkog centra mase. Smatra se da se u središtima većine galaktika nalaze supermasivne crne rupe. Galaksije također mogu sadržavati mnogostruke zvjezdane sustave, zvjezdane skupove i raznovrsne međuzvjezdane oblake. Promjer galaktike može biti od 5 000 do 500.000 svjetlosnih godina. Sunce je samo jedna od najmanje 100 milijardi zvijezda u galaktici zvanoj Mliječni put.
Teleskop u šake i pravac na dobro astronomsko posmatranja. Ili ako nemate teleskop može vam poslužiti i dvogled, a ako nemate ni dvogled, ovo o čemu ćemo da pričamo vidi se lepo i golim okom, a pričamo o Jupiteru.
Sunce će biti u stanju da održava život na Zemlji (onakav kakav mi poznamo) onoliko dugo koliko bude mogla da zrači energiju da sadašnjem nivou. Danas sa sigurnošću možemo reći koliko će dugo to trajati.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
