Poslednjih dana pojavili su se mnogi naslovi koji se odnose na navodnu misiju s posadom na Mars koju Kina planira da izvede 2033. Međutim, pre nego što uđem u detalje, bojim se da ćemo morati da se polijemo hladnom vodom po glavi, jer mora jasno da se stavi do znanja da u ovom trenutku azijski džin nema nikakav službeni plan za slanje čoveka na Crvenu planetu. Pa odakle onda vesti? Srećom, odgovor na ovo pitanje je jednostavan: potiču od predavanja koje je Wang Xiaojun (王小军) održao na forumu GLEX 2021 (Global Space Exploration Conference 2021), koji je održan u St. Peterburgu između 14. i 18. juna. Wang Xiaojun nije 'tamo neki': on je predsjednik CALT-a (China Academy of Launch Vehicle Technology), pa je razumljivo da je njegovo predavanje privuklo svetsku pažnju, posebno kada je reč o razgovoru na temu kako izvesti putovanje na Mars sa posadom.
„Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša naučna i umetnička ustanova u Srbiji. Zvaničan dan osnivanja Akademije je 19. novembar 1841. godine“ – kaže na početku svog članka o SANU Vikipedija.
Ovih dana obeležava se pola veka od tragedije 'Sojuza 11' u kojoj su poginuli kosmonauti Georgi Dobrovolјski, Vladislav Volkov i Víktor Pacajev. Trojica kosmonauta su otišli u istoriju s tužnim povodom kao prva ljudska bića koja su umrla u kosmosu, ali istina je da su oni bili i prvi koji su živeli u prvoj kosmičkoj stanici na svetu, 'Saljutu 1'. Zapravo, prvi kosmonauti na 'Saljutu 1' su bili Vladimir Šatalov, Aleksej Jelisejev i Nikolaj Rukavišnikov, koji su poleteli na 'Sojuzu 10' 22. aprila 1971. Ali, iako su uspeli da pristanu uz stanicu, nisu uspeli da se čvrsto spoje te su morali da se vrate na Zemlju. Politički i vojni vrh je brzo odlučio da što je pre moguće pokrene još jednu misiju, ali ovoga puta će posadu činiti rezervni kosmonauti 'Sojuza 10': Aleksej Leonov, Valeri Kubasov i Pjotr Kolodin. Zapovednik Leonov, koji je 1965. postao prvi čovek koji je šetao kosmosom, već je bio legenda unutar i izvan SSSR-a. Lansiranje je bilo zakazano za 6. jun i ovog puta sve je moralo proći kako valja.
Jeste li znali da u Severnoj Koreji možete da se ošišate samo na jdenu od 14 definisanih frizura? Znate li da na Zemlji u svakom trenutku divlja 2.000 grmljavina i da Bakingemska palatea ima 775 soba i 78 kupatila? Itd.
Trenutno na svetu postoje samo tri države koje razvijaju teške rakete: Rusija, Kina i Sjedinjene Države. Ali samo Amerika ima dve super-rakete u izgradnji. Naravno, govorimo o Nasinom SLS-u i 'SpaceX-ovom' 'Starshipu' (u ovoj 'borbi' ostavili smo 'SpaceX-ov' 'Falcon Heavy' po strani). Ta dva lansera su predstavljena....
Kineski planovi da pošalju čoveka na Mesec se nastavljaju. Dokle su stigli? Prvo, novi lanser sa posadom već ima službeno ime: CZ-5DY. S druge strane, dizajn džinovske rakete CZ-9 pretrpeo je radikalnu promenu. No, pokušajmo da rezimiramo kako bi razumeli storiju. U 2018. Kina je predstavila svoje planove za izvođenje misija s posadom na Mesec uz pomoć nove rakete sposobne da podigne 70 tona u nisku orbitu. Sa dva lansiranja ove rakete, nazvane 'raketa 921', 'CZ-X' ili 'kineski Falcon Heavy' (CZ-FH), misije oko Meseca bi mogle da se izvode pomoću novih brodova sa posadom i stanice u lunarnoj orbiti – 'kineski Gateway' – negde nakon 2025. Uvođenjem ove nove rakete razvoj džinovskog lansera 'Dugi marš CZ-9', koji je u razvoju od 2011. godine, otišao je u drugi plan, mada je nedavno raketa službeno povezana sa misijama s posadom na Mesec, čije se prvo lansiranje planira tek za kraj ove decenije.