What did Galileo spacecraft discover about Jupiter and its moons?
Pratimo svemirski brod Galilo u njegovoj neverovatnoj misiji do i oko Jupitera. Pokazalo se da su Jupiterovi sateliti izuzetno složeni i fascinantni svetovi koji su do sada skrivali neke izuzetno interesantne činjenice.
„Oblaci se pojavljuju tamo gde dođe do kondenzacije vodene pare. Nekada u oblacima nisu prisutne samo kapljice vode, već i ledeni kristali, a u njima se nalaze i različite čestice“, kaže Luka Ilić iz Instituta za fiziku u Beogradu u sedamnaestoj epizodi naučnopopularnog video-serijala „Vrt fizike“ u kojoj objašnjava kako pada kiša, ali i kako meteorolozi prave vremensku prognozu.
How I fell in love with quasars, blazars and our incredible universe
Jedidah Isler
astrofizičarka
Proučava blazare - supermasivne hiperaktivne crne rupe koje emituju moćne mlazeve materije.
"Kao astrofizičarka, imam jedinstvenu privilegiju da izučavam neke od najegzotičnijih objekata u našem svemiru. Objekti koji su me očarali od prvog zaljubljivanja kroz karijeru su supermasivne, hiperaktivne crne rupe.
- Svakog dana Zemlju bombarduju milioni tona materijala iz svemira. Ali većina od tog materijala ispari u našoj atmosferi i samo veliki komadi – veličine šljunka pa do kamenica – padaju na tlo.
Kada se pojavio prvi atom, kada je nastala prva zvezda, prva galaksija, supermasivna crna rupa, naša galaksija, Sunčev sistem, Zemlja, Mesec, prvi okean. Kada je nastao život, ozonski omotač, život na kopnu, kada se desilo prvo masovno izumiranje, kada se pojavio prvi kontinent, kada su nastali dinosaurusi, sisari, prve ptice, prvi cvet, čovek?
Kada je otkrivena vatra, teleskop, internet, veštački sateliti…
1915. god. Ajnštajn je stvorio strogi matematički model koji kaže da ne postoji nekakva privlačna sila koja deluje na daljinu, nego je u pitanju tkanje samog univerzuma koje svojim deformisanim oblikom čini da tela padaju...
Jedno od pitanja koja se na internetu mogu naći je i ovo iz naslova. Evo dogovora:
Jeste, naravno da povremeno padaju i to je dobra vest za nas i za čitav život na Zemlji. Jasno je da ta svemirska tela ne pogađaju samo Jupiter već i svako drugo telo koje im se nađe na putu. Stenovite planete i druga tela su puni ožiljaka nastalih od kometa i asteroida.
Razgovor sa Koradom Korlevićem, jednim od najpoznatijih astronoma sveta, bar što se tiče malih tela, ali i edukacije o važnim temama:
Da li je čovečanstvo na prekretnici? Kakva je budućnost čoveka? Preti li Zemlji katastrofa iz svemira? Kolika je opasnost od virusa, ne samo Covid19? Koliko će nas u narednom desetljeću ugroziti veštačka inteligencija…..?