Treba da se strpimo još manje od tri nedelje i ako sletanje bude uspešno i instrumenti budu radili kako se od njih očekuje, poteći će novi, vrlo zanimljivi podaci sa Marsa.
Krajem prošlog veka NASA je smislila da bi neke kosmičke zadatke mogle da obavljaju letilice čije bi misije trajale do 3 godine a koštale bi manje od 150miliona.Prvaletilicatogprograma,nazvanog′Discovery′,bilajemisija′NEAR′,čijajekonstrukcija,lansiranjeiprvihmesecdanaradakoštalo122 miliona. Do kraja, ta cifra se duplirala. Zadatak misije je bilo proučavanje asteroida Eros, te je on postao prvi koji je ikad proučavan sa orbite. Kako je sonda završila na kraju?
PRE 20 GODINA, 20 NOVEMBRA 1998. GODINE, sa kosmodroma Bajkonur lansiran je modul Zarja (Zora) i postavljen u orbitu oko Zemlje. Tako je ovaj modul postao prvi segment buduće Međunarodne svemirske stanice.
Evropska svemirska agencija, ESA istražuje upotrebu 3D bioprintinga kao medicinske podrške dugotrajnijim ekspedicijama u svemiru i naseljavanju planeta. Vodeći stručnjaci razgovarali su o ovome na dvodnevnoj radionici u ESA-inom ESTEC centru u Noordvijku u Holandiji, u septembru 2018. godine.
Japanska sonda za prikupljanje uzoraka 'Hazabusa 2' pripremila se da provede ostatak 2018. godine na sigurnoj udaljenosti od asteroida Ryugu, jer će Sunce privremeno sprečiti komunikaciju sa Zemljom.
Fobos je mali Marsov satelit. On ima malu gustinu, malu masu pa prema tome i malu gravitaciju. Shodno tome, brzina oslobađanja, tj. brzina koju neko telo treba da dostigne da bi odleteo sa Fobosa, je takođe mala.