Sinoć je bilo pomračenje Meseca. Iako je izgledalo da se neće videti, neki oblaci su se počeli pre početka pomračenja prebacivati sa zapada i ugrožavali pogled na Mesec. Ipak moglo se posmatrati. Zato sam se odvezao na parking Akvaparka Petroland sa kojeg se lepo vidi istočni horizont sa pogledom prema Novom Sadu.
Juče smo se organizovali i okupili na putu ka Simićevom salašu. Nas 80-tak (različitih starosnih dobi, od predškolske dece do penzionera) posmatralo je pomračenje Meseca, Saturn, dvojni sistem Alkor-Mizar, .....
Prema astronomima, vodeni svetovi su jedan od najčešćih tipova planeta u našem Sunčevom sistemu. Međutim, novi rad koji su vodili Jie Li i njegove kolege sa Univerziteta u Mičigenu sugeriše da bi mogao postojati alternativni tip planete koji odgovara podacima o gustini, ali je sastavljen od potpuno drugačijeg materijala - čađi.
Jako je prijatno slušati Dejana Stojkovića kada priča o nauci. U AM imamo nekoliko njegovih članaka, a pravili smo i video razgovore u kojima je i on učestvovao. Međutim, ispostavilo se da je sve to suviše malo da bi smo upoznali ovog naučnika pa se razgovor s njim jednostavno nametnuo. Ali, molim vas, neka vas ne zavara to što govori Dejan u ovom intervjuu. Slušajući ga pomislite da je to što je on postigao jednostavno i da je eto samo imao sreće, a da je Sabina*, koju u ovom intervjuu pominjemo, pametna i vredna, samo eto nije imala sreće. Pa nije baš tako. Dejan Stojković nije postigao visoka zvanja i stekao brojna priznanja u nauci zato što je imao sreće, nego zato što je to svojim radom zaslužio i osvojio sve to.
Večeras nas očekuje zanimljiva potpuna pomrčina Mjeseca. Početak pomrčine, ulazak Mjeseca u Zemljinu polusjenku, potom i sjenku, započinje dok je još Mjesec ispod horizonta za opažače iz naših krajeva. Obzirom je događanje blizu horizonta, u večernjim satima možemo očekivati pojavu zatamnjeni, zagasito-crveni Mjesečev disk.
Već znamo dosta o tome kako se formiraju planete, ali formiranje meseca je potpuno drugačiji proces, i onaj sa kojim nismo toliko upoznati. Naučnici misle da razumeju kako je nastao najvažniji Mesec u našem Sunčevom sistemu (naš sopstveni), ali njegovo nasilno rođenje nije norma, i ne može objasniti veće sisteme meseca poput Galilejevih meseca oko Jupitera. Novo poglavlje knjige (koje je takođe objavljeno kao pre-print rad) Yuhita Shibaikea i Yanna Aliberta sa Univerziteta u Bernu raspravlja o različitim idejama koje okružuju formiranje velikih sistema meseca, posebno Galilejevih, i kako bismo ih jednog dana mogli razlikovati.