Poslednje pomračenje Sunca za ovu godinu planirano je za 25.10.2022. godine. Biće vidljivo iz skoro cele Evrope, Urala i zapadnog Sibira, centralne Azije, zapadne Azije, južne Azije i sa severoistoka Afrike i jugoistočnog Grenlanda. Maksimalna faza delimičnog pomračenja biće zabeležena u Zapadnoj Sibirskoj ravnici u Rusiji u blizini Nizhnevartovska. Totalno pomračenje Sunca se ovaj put neće desiti, što znači da se nigde na Zemlji neće desiti da Mesec u celini pokrije Sunčev disk. Delimično pomračenje Sunca dešava kada centar Mesečeve senke promaši Zemlju.
Komete ili zvijezde repatice su nesumnjivo obilježile ljudsku civilizaciju u proteklim milenijumima. Šta je bilo prije pismenosti, šta su neandertalci ili kasniji homo sapiensi mislili kada im se, na naizgled nepromjenljivom nebu, pojavi sjajna kometa koja svojim repom para nebeske prostore? To ne znamo. Historija kometa je historija ljudskog straha. One su bile glasnici užasa, ratova, bolesti, gladi. Današnjem čovjeku je ovaj strah možda nerazumljiv jer nam je poznata prava priroda ovih nebeskih tijela. Pojavama kometa, tim božanskim ili đavolskim znamenjima, pripisivana je često i prastara priča o propasti svijeta.
Analiza podataka dobijenih u protekle dve nedelje od strane NASA-inog istraživačkog tima za dvostruko preusmeravanje asteroida (DART) pokazuje da je kinetički udar letelice sa ciljnim asteroidom, Dimorfosom, uspešno promenio orbitu asteroida. Ovo je prvi put da čovečanstvo namerno menja kretanje nebeskog objekta i prva demonstracija u punoj skali tehnologije skretanja asteroida.
A radi se o ovom: MARKO TERENCIJE VARON, veliki rimski naučnik koji je živeo u drugom i prvom veku stare ere, bio je prvi koji se za datiranje proteklih događaja koristio datumima pomračenja Sunca i Meseca. Nakon njega ova praksa je postala uobičajena kad god drugih podataka o datumu nekog događaja nije bilo, a spominjalo se neko pomračenje i astronomija je u tom smislu dala važan doprinos istorijskoj nauci. Ovaj metod utvrđivanja datuma dobio je naročiti značaj i snagu pouzdanog argumenta posebno nakon Njutnovog otkrića zakona opšte gravitacije kada je napravljen matematički model kretanja Meseca. ...
Dobra teorija o nastanku Meseca treba da objasni niz Mesečevih svojstava: njegovu masu, orbitu kojom obilazi oko Zemlje, sastav, strukturu itd. Sličnost po sastavu sa Zemljom je posebno zagonetno pitanje.